Stručnjak upozorava: Austrija je loše opremljena za sljedeću pandemiju!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Austrijski istraživač cjepiva Krammer od 1. siječnja 2025. vodit će Institut Ignaz Semmelweis za istraživanje infekcija.

Der österreichische Impfstoffforscher Krammer leitet ab 1. Januar 2025 das Ignaz Semmelweis Institut für Infektionsforschung.
Austrijski istraživač cjepiva Krammer od 1. siječnja 2025. vodit će Institut Ignaz Semmelweis za istraživanje infekcija.

Stručnjak upozorava: Austrija je loše opremljena za sljedeću pandemiju!

Pet godina nakon izbijanja pandemije Covid-19, pitanje globalne pripremljenosti za pandemiju ostaje središnje pitanje. Austrijski istraživač cjepiva Florian Krammer s Icahn School of Medicine u New Yorku i Medicinskog sveučilišta u Beču, koji je značajno sudjelovao u razvoju nove metode testiranja virusa SARS-CoV-2, od 1. siječnja preuzima operativno vođenje novog Instituta za istraživanje infekcija Ignaz Semmelweis (ISI). Krammer opisuje ovaj razvoj kao pozitivan jer je došlo do značajnog napretka u znanosti, posebno kroz razvoj mRNA cjepiva i terapija monoklonskim antitijelima. O tim se naprecima već raspravljalo u renomiranim stručnim časopisima i dokaz su tehnološkog razvoja postignutog tijekom pandemije Izvijestio je NOEN.

Međutim, usprkos ovom napretku, još uvijek postoje mnogi izazovi. Epidemiolog Michael Gartlehner, koji je tijekom pandemije sudjelovao u komisiji za semafore Corone, naglašava da Austrija nije dobro pripremljena za sljedeću pandemiju. Novi zakon o epidemiji koji bi zadovoljio potrebe globalne krizne situacije još se čeka. Gartlehner kritizira nedostatak detaljnih planova za pandemiju, posebno u vrijeme kada su mnoge zemlje već odgovorile na Covid-19. Kako bi se učinkovitije odgovorilo na buduće epidemije, potrebno je promisliti različite scenarije i uzeti u obzir socijalne i psihološke aspekte, istaknuo je Krammer. Središnja točka također je kako se stanovništvo može uključiti u komunikaciju i koje lekcije treba naučiti iz komunikacije s Covid-19 APA analiziran.

Pripremljenost za pandemiju i društveni izazovi

Ukratko, jasno je da priprema za buduće zdravstvene krize zahtijeva holistički pristup koji uključuje različite discipline i javno komuniciranje. Cilj je bolje povezati organizacije i stručnost kako bi se brže donijele odluke ako se pojavi nova zarazna prijetnja. Spremnost i sposobnost da se uči iz sadašnjih i prošlih pandemija bit će presudni da društvo postane otpornije u budućnosti. Pitanje je i dalje eksplozivno, posebno s obzirom na tekuću raspravu o strategijama cijepljenja i utjecaju društvenih medija tijekom krize.