NASA upozorava: Život na Zemlji će nestati za milijardu godina!
NASA i Sveučilište Toho otkrivaju da će Zemlja postati nenastanjiva za milijardu godina. Studija upozorava na gubitak kisika.

NASA upozorava: Život na Zemlji će nestati za milijardu godina!
Nedavna studija NASA-inog superračunala pružila je značajan uvid u to kada bi život na Zemlji mogao nestati. Prema istraživačima, koji su radili u suradnji sa Sveučilištem Toho u Japanu, Zemlja će postati nenastanjiva za otprilike milijardu godina. Glavni razlog za to je sve veći luminozitet Sunca, koji će postupno dovesti do ekstremnih površinskih uvjeta koji će život učiniti nemogućim. To znači da se život na Zemlji očekuje oko 1.000.002.021. godine, kada razina kisika u atmosferi dramatično padne, što je već doseglo kritičnu točku, usporedivu s uvjetima prije Velike kisikove katastrofe prije otprilike 2,4 milijarde godina.
Istraživači strahuju da će povećanje sunčevog zračenja rezultirati povećanom razgradnjom ugljičnog dioksida. To utječe na proizvodnju kisika u biljkama, što u konačnici dovodi do značajnog gubitka kisika. Studija sugerira da ekstremna vrućina neće biti najveći problem, već smanjenje vitalnog kisika, što će ostaviti Zemlju u nenastanjivom stanju. Antropogeni čimbenici i mogući udari asteroida nisu uzeti u obzir u ovoj studiji, što jasno stavlja fokus na prirodne procese razvoja. Znanstveni dokazi naglašavaju potrebu za preventivnim mjerama za suzbijanje učinaka klimatskih promjena.
Utjecaj klimatskih promjena
At the same time, man-made climate change is an accelerating factor. Global warming is leading to massive changes that are already visible today. Prema NASA-inim znanstvenicima, ovo povećanje temperature, u kombinaciji s padom granice kisika, rezultirat će drastičnim promjenama u Zemljinoj atmosferi. These changes are gradual and irreversible and are already heralded by increased intensity of solar storms and coronal mass ejections. These phenomena have a direct impact on the Earth's magnetic field and contribute to the further reduction of atmospheric oxygen.
Kako bi se odgovorilo na prijeteće izazove, intenziviraju se istraživanja kako bi se pronašli nastanjivi planeti u svemiru. Tehnologije kao što su zatvoreni sustavi za održavanje života i umjetna staništa sve se više razmatraju kao mogući pristupi osiguravanju ljudskog preživljavanja. Planovi za dugoročnu kolonizaciju svemira, uključujući misije NASA-e i SpaceX-a na Mars, visoko su na dnevnom redu.
Prognoze za budućnost
Izvješće Međuvladinog odbora za klimatske promjene predstavlja pet mogućih scenarija za budućnost, razmatrajući različite socio-ekonomske putove i njihov utjecaj na emisije. Ti scenariji variraju od optimističnih (SSP1) do sumornih (SSP3 i SSP5), pri čemu su optimistične varijante u skladu s Pariškim sporazumom. Drastično smanjenje fosilnih goriva moglo bi dovesti do toga da globalne emisije dosegnu nulu do sredine 21. stoljeća.
- SSP1-1,9 (optimistisch)
- SSP1-2,6 (optimistisch)
- SSP2-4,5 (moderat)
- SSP3-7,0 (düster)
- SSP5-8,5 (absurd)
Prema ovim scenarijima, povećanje temperature moglo bi varirati između 1,4°C i 2,7°C do kraja stoljeća. Optimistične pretpostavke nude izglede za snažan gospodarski rast i poboljšanje životnog standarda, dok strašni scenariji predviđaju katastrofalne učinke klimatske krize. S obzirom na ovaj razvoj, budući razvoj zahtijeva radikalno preispitivanje u globalnoj zajednici, posebno u pogledu emisija.
Prijavljeno u sažetku kosmo.at, bgr.com i nationalgeographic.de o alarmantnim izračunima i prognozama ovih sveobuhvatnih studija.