Toplinski val tjera ribu klauna da se smanji – otkrivena strategija preživljavanja!

Toplinski val tjera ribu klauna da se smanji – otkrivena strategija preživljavanja!

Učinci klimatskih promjena na morski biljni i životinjski svijet nisu samo apstraktan pojam, već se konkretno odražavaju u promjenama u ponašanju i fiziologiji živih bića. Nedavna studija objavljena u časopisu “Science Advances” impresivno baca svjetlo na to kako ribe klaunovi reagiraju na ekstremne temperature vode. Istraživački tim sa Sveučilišta Newcastle analizirao je 67 divljih parova riba klaunova u zaljevu Kimbe, Papua Nova Gvineja. Tijekom petomjesečnog toplinskog vala od veljače do kolovoza 2023., u kojem su temperature vode porasle u prosjeku četiri stupnja iznad normale, 100 od 134 ispitane ribe smanjilo se.

Otprilike 44% tih riba smanjilo se za nekoliko milimetara, dok se 30% smanjilo nekoliko puta. Samo oko 25% ostalo je nepromijenjeno. Ono što je bilo zapanjujuće je da nije bilo razlike u smanjenju između ranga ili spola, ali je primijećen učinak par: smanjenje jednog partnera imalo je utjecaj na drugog. Čini se da ove koordinirane prilagodbe smanjuju trenje u hijerarhijskom odnosu riba, poboljšavajući njihove šanse za preživljavanje tijekom faze vrućine. U stvari, ribe koje su se smanjivale imale su do 78% veću vjerojatnost da će preživjeti, dok je 11 riba umrlo tijekom ovih vrlo stresnih uvjeta.

Veličina ribe i klimatske promjene

Istraživanja pokazuju da kako se temperatura vode povećava, potrebe riba za kisikom također rastu, dok je u vodi sve manje otopljenog kisika. To dovodi do toga da je skupljanje energetska strategija za preživljavanje u pregrijanoj vodi. Međutim, ti adaptivni mehanizmi nisu ograničeni samo na ribu klauna; Slični procesi skupljanja dogodili su se i kod drugih vrsta, poput morskih iguana. Sumnja se da se ovakva kretanja u veličini ribe također mogu promatrati u morima pogođenim klimatskim promjenama.

Ribolov bi mogao dodatno pogoršati problem. Izvješće WWF-a pokazuje da oceani igraju središnju ulogu u globalnoj klimi proizvodnjom kisika i apsorbiranjem ugljičnog dioksida. Klimatske promjene predstavljaju sve veći izazov za morske ekosustave, što negativno utječe na ribarstvo. Rastuće temperature vode i više razine ugljičnog dioksida dovode do toplije i kiselije vode, što uvelike remeti ponašanje i hranjenje riba. Projekcije pokazuju da bi 99% koraljnih grebena moglo umrijeti do kraja stoljeća, što bi bilo pogubno za mnoge morske životinje.

Posljedice za ribarstvo i sigurnost hrane

Manji i manje ulovljivi stokovi predstavljaju neposrednu prijetnju ribolovu. Znanstvenici procjenjuju da bi svaki dodatni stupanj Celzijusa zagrijavanja mogao dovesti do smanjenja globalnog ribolovnog potencijala za preko 3 milijuna tona. Osobito su ozbiljno pogođene zemlje u razvoju, gdje se više od dvije trećine stanovništva oslanja na morski ribolov. Do 2050. očekuje se smanjenje ulova za 50%, što bi moglo imati dramatičan utjecaj na prehranu bogatu proteinima u ovim regijama.

Za rješavanje ovih izazova presudne su strategije održivog upravljanja ribarstvom i inovativni pristupi akvakulturi. Znanstvenici naglašavaju da bi poboljšano upravljanje ribljim fondovima moglo povećati riblju biomasu do 60% ako se kontrolira globalno zatopljenje. WWF stoga preporučuje tretiranje ribe kao delikatese i obraćanje pozornosti na održive prakse nabave kako bi se smanjio ekološki otisak i zaštitila morska bioraznolikost.