Putin se nada da će Ukrajina odustati od nuklearnog oružja

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

U nedavnim izjavama predsjednik Putin izražava nadu da neće morati upotrijebiti nuklearno oružje u ukrajinskom sukobu i ističe snagu Rusije u uspješnom dovođenju rata do kraja.

In aktuellen Äußerungen äußert Präsident Putin die Hoffnung, nukleare Waffen im Ukraine-Konflikt nicht einsetzen zu müssen und betont Russlands Stärke, den Krieg zu einem erfolgreichen Abschluss zu bringen.
U nedavnim izjavama predsjednik Putin izražava nadu da neće morati upotrijebiti nuklearno oružje u ukrajinskom sukobu i ističe snagu Rusije u uspješnom dovođenju rata do kraja.

Putin se nada da će Ukrajina odustati od nuklearnog oružja

Predsjednik Vladimir Putin rekao je u izjavi objavljenoj u nedjelju da Rusija ima dovoljno snage i resursa da... Rat u Ukrajini do logičnog kraja. Ipak, nadao se da uporaba nuklearnog oružja neće biti potrebna.

Rat u Ukrajini i njegove posljedice

Putin je naredio raspoređivanje tisuća u veljači 2022 ruski trupe u Ukrajinu. To je dovelo do najvećeg oružanog sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata i najozbiljnijeg sukoba između Moskve i Zapada od najdublje faze Hladnog rata.

Stotine tisuća vojnika je poginulo ili bilo ranjeno. Predsjednik SAD-a Donald Trump je više puta naglasio da želi okončati "krvoproliće" koje njegova administracija prikazuje kao proxy rat između Sjedinjenih Država i Rusije.

Nuklearna eskalacija i Putinova perspektiva

U filmu državne televizije koji opisuje Putinovu 25-godišnju vladavinu kao vrhovnog vođe Rusije, novinar ga je upitao o riziku od nuklearne eskalacije u ukrajinskom ratu. "Htjeli su nas isprovocirati da činimo pogreške", rekao je Putin, govoreći pored portreta cara Aleksandra III., konzervativnog vođe iz 19. stoljeća koji je suzbijao neslaganje. "Nije bilo potrebe za korištenjem ovog oružja... i nadam se da neće postati potrebno."

“Imamo dovoljno snage i resursa da ono što je započeto 2022. dovedemo do logično potrebnog rezultata.” Trump je posljednjih tjedana dao do znanja da je frustriran nedostatkom sporazuma između Moskve i Kijeva. Kremlj, s druge strane, drži da je sukob toliko kompliciran da je brz napredak koji Washington želi teško postići.

Putinov pogled na Zapad

Bivši američki predsjednik Joe Biden, zapadnoeuropski čelnici i Ukrajina prikazuju invaziju kao imperijalističko otimanje zemlje i opetovano su obećali poraziti ruske snage koje kontroliraju oko petinu Ukrajine.

Putin, međutim, rat vidi kao prekretnicu u odnosima Moskve sa Zapadom, koji je, kako kaže, ponizio Rusiju nakon pada Berlinskog zida 1989. širenjem NATO-a i zadiranjem u ono što on smatra ruskom sferom utjecaja.

Trump je upozorio da bi sukob mogao prerasti u treći svjetski rat. Bivši direktor CIA-e William Burns izjavio je da do kraja 2022. postoji stvarni rizik da bi Rusija mogla upotrijebiti nuklearno oružje protiv Ukrajine, što je Moskva odbacila.

Putinova vladavina i percepcija javnosti

Putin, bivši potpukovnik KGB-a koji je posljednjeg dana 1999. godine preuzeo dužnost predsjednika od bolesnog Borisa Jeljcina, najdugovječniji je čelnik Kremlja od Josifa Staljina, koji je na vlasti bio 29 godina do svoje smrti 1953. godine.

Ruski disidenti - od kojih je većina sada ili u zatvoru ili u inozemstvu - vide Putina kao diktatora koji je izgradio krhki sustav osobne vladavine temeljen na ulizi i korupciji koji vodi Rusiju prema padu i nemirima.

Ali njegovi pristaše, koji prema ruskim anketama imaju rejting od preko 85 posto, vide Putina kao spasitelja koji se suprotstavio arogantnom Zapadu i okončao kaos koji je pratio raspad Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Privatne informacije o životu predsjednika

Pomno postavljen film državne televizije, koji je gledateljima pružio rijedak uvid u ozloglašeni zatvoreni život ruskog predsjednika, pokazao je Putina kako nudi čokolade i fermentirani mliječni napitak Pavelu Zarubinu, vrhunskom dopisniku iz Kremlja, u svojoj privatnoj kuhinji iz Kremlja.

Putin se prisjetio kako je prvi put pao na koljena u molitvi tijekom sjeveroistočne krize u moskovskom kazalištu 2002., kada su čečenski militanti uzeli više od 900 ljudi kao taoce. U ovoj krizi poginulo je više od 130 talaca.

"Ne osjećam se kao nijedan političar", rekao je Putin o svojih 25 godina na vlasti kao predsjednik i premijer. "Udišem isti zrak kao i milijuni ruskih građana. To je vrlo važno. Ako Bog da, tako treba ostati što je duže moguće. I ne smije nestati."