Spor oko snimki oka: Tko će razjasniti anonimizaciju podataka?

Spor oko snimki oka: Tko će razjasniti anonimizaciju podataka?

Pravni spor oko projekta Svjetske identifikacije, čiji je suosnivač AI poduzetnik Sam Altman, mogao bi unijeti ključnu jasnoću u način na koji se u EU postupa s anonimizacijom podataka. Tvrtka se oslanja na skeniranje očiju kako bi omogućila siguran pristup internetu anonimiziranjem podataka i njihovom distribucijom među različitim pružateljima usluga. No, bavarski zagovornici zaštite podataka su skeptični i traže strože mjere, posebice pravo na brisanje tih podataka. Prema stručnjacima, sadašnja anonimizacija nije dovoljna, što postavlja pitanje kada su podaci doista anonimni i kada se više ne mogu pratiti do pojedinaca. Svijet je već najavio da će se žaliti na ove zahtjeve za definiranje standarda za anonimizaciju podataka, prenosi [zvw.de].

Jasnoća kroz anonimizaciju?

GDPR štiti osobne podatke i postavlja jasna pravila za anonimizaciju. I dalje je ključno razumjeti razliku između anonimiziranih i anonimnih podataka. Prvi se odnosi na podatke koji su izvorno osobni, dok anonimni podaci nemaju nikakvu osobnu referencu. Ova je razlika od velike važnosti za velike podatke i aplikacije umjetne inteligencije, jer čak i anonimizirani podaci potencijalno mogu biti podložni osobnim referencama, poput IP adresa. Prema [dr-dsgvo.de], važno je da je anonimizacija idealno dizajnirana na takav način da je isključeno pripisivanje pojedincima, iako to u praksi može biti izazovno.

U kontekstu spora, presuda bi mogla imati značajne implikacije na ponovnu upotrebu digitalnih podataka, posebno u pogledu pravnih osnova i postupaka. Jasno definiranje kada se podaci smatraju anonimnim moglo bi ne samo utjecati na svjetske prakse, već i postaviti presedan za cijelu industriju u rukovanju osobnim podacima. Pravni sporovi stoga će vjerojatno biti važni ne samo za tvrtku, već i za cijelu ICT industriju.