Schengenski prostor: 72% za otvorene granice – Europa na prekretnici!

Schengenski prostor: 72% za otvorene granice – Europa na prekretnici!

Schengenski prostor 40 godina nakon osnutka suočava se s novim izazovima. Schengenski sporazum, potpisan u lipnju 1985. u Schengenu u Luksemburgu, od strane predstavnika država osnivača Belgije, Njemačke, Francuske, Luksemburga i Nizozemske, imao je za cilj stvoriti područje bez graničnih kontrola. Sporazum je stupio na snagu 1995. godine i pokrenuo je slobodno kretanje ljudi u Europi. Danas se schengenski prostor sastoji od 29 zemalja, uključujući 25 članica EU, kao i Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku. Zanimljivo je da samo dvije države EU-a, Irska i Cipar, nisu integrirane u schengenski prostor.

No, sve su veće ambicije drugih država za ulazak u schengenski prostor. Značajan primjer je Albanija, koja uživa bezvizni režim od 2010. i koja je primila aktivnu potporu za svoje pristupne ambicije. Istraživanje Eurobarometra iz listopada 2024. pokazuje da 72 posto ispitanika vidi schengenski prostor kao jedno od najvažnijih postignuća EU-a, naglašavajući veliku važnost ovog sporazuma. [Kosmo] izvještava da su mišljenja o otvorenim granicama i dalje uglavnom podijeljena, ali interes za slobodu kretanja nije jenjavao.

Javna percepcija i povjerenje u EU

Europski parlament redovito provodi istraživanja Eurobarometra kako bi procijenio javno mnijenje i razumio zabrinutosti europskih građana. Ova istraživanja pokrivaju širok raspon tema, kao što su percepcije EU-a, izazovi i politički prioriteti. Pogled unatrag na najnovija istraživanja pokazuje da je povjerenje u EU na najvišoj razini od 2007.: 51 posto Europljana kaže da ima povjerenja u EU, a to je povjerenje posebno visoko među mladima od 15 do 24 godine s 59 posto.

Najnoviji rezultati također pokazuju povećanje identifikacije kao građani EU-a, na 74 posto, što je najviša razina u više od 20 godina. Istodobno, 61 posto građana optimistično gleda na budućnost EU. Ovi podaci potvrđuju pozitivnu sliku koju mnogi ljudi imaju o Europskoj uniji i njezinoj ulozi u svijetu. [Europarl] pruža sveobuhvatne informacije o podacima Eurobarometra, dobivenim iz anketa na 27 000 ispitanika u svim državama članicama EU-a.

EU izazovi i prioriteti

Najvažnija briga za Europljane u ovom trenutku su sigurnost i obrana te migracije. U vrijeme kad geopolitičke napetosti rastu, 76 posto ispitanika kaže da rusku invaziju na Ukrajinu vidi kao prijetnju sigurnosti EU-a. Ovo pitanje 31 posto građana percipira kao najvažnije pitanje na razini EU, a slijede ga imigracija (28 posto) i međunarodna situacija (22 posto).

Istraživanje Eurobarometra, provedeno od 10. listopada do 5. studenoga 2024., uključuje i mišljenja ispitanika iz devet zemalja kandidatkinja i Ujedinjenog Kraljevstva. Pozitivni pomaci u povjerenju u EU postoje iu zemljama kandidatima, s Albanijom, primjerice, koja uživa 81 posto povjerenja. [EK] naglašava da građani aspekt stabilne EU smatraju ključnim i većina podržava mjere podrške Ukrajini.

Ovakav razvoj događaja jasno pokazuje da su schengensko područje i povjerenje u EU usko povezani. Nadolazeće političke odluke bit će presudne za razvoj oba područja.