Strože mjere protiv migranata delinkvenata: Stockerov zahtjev
Dana 22. svibnja 2025. vodeći političari raspravljat će o reviziji ECHR-a kako bi se učinkovitije deportirali migranti kriminalci u Europi.

Strože mjere protiv migranata delinkvenata: Stockerov zahtjev
Austrijski kancelar Christian Stocker ponovno se latio rasprave o **protjerivanju stranih kriminalaca**. Primjećuje se da se u svezi s migrantima sve više pojavljuju slučajevi teških nasilnih zločina i kriminala povezanih s drogom. U otvorenom pismu koje su inicirali danska premijerka Mette Frederiksen i talijanska premijerka Giorgia Meloni, potpisnici naglašavaju potrebu poduzimanja učinkovitih mjera protiv onih država koje iskorištavaju migrante. Ovu inicijativu podupiru razni čelnici vlada, uključujući Stockera i premijere Belgije, Češke, Estonije, Latvije, Litve i Poljske.
Pokrenuta je rasprava o tumačenju Europske konvencije o ljudskim pravima (ECHR). Kritičari, uključujući Stockera, izražavaju zabrinutost da trenutno tumačenje Europskog suda za ljudska prava (ECtHR) ograničava sposobnost zaštite demokratskih društava. U Austriji se Europska konvencija o ljudskim pravima ne smatra samo stupom vladavine prava, već ima i ustavni status i osigurava temeljna prava.
Pravni okvir ECHR-a
Europska konvencija o ljudskim pravima obvezuje države potpisnice da jamče temeljna građanska i politička prava definirana u Konvenciji. To uključuje, između ostalog, pravo na život, pravo na pošteno suđenje i slobodu izražavanja. Ova su prava obvezujuća za sve osobe u nadležnosti država stranaka, bez obzira na njihovo državljanstvo.
Konvencija posebno strogo zabranjuje korištenje mučenja, diskriminirajućeg postupanja i proizvoljnog pritvaranja. U tom kontekstu, *izazov* prevladavanja zakonskih prepreka za deportaciju migranata prijestupnika smatra se ozbiljnim. Stavovi potpisnika otvorenog pisma su da postojeći zakonski okvir ne odražava promjenjivu realnost 21. stoljeća.
Europska unija i ljudska prava
EU igra bitnu ulogu u podupiranju demokracije i ljudskih prava u svojim vanjskim odnosima. Prema informacijama iz Europskog parlamenta, cilj je integrirati pitanja ljudskih prava u sva područja politike. Članak 2. Ugovora o Europskoj uniji (TEU) ističe vrijednosti na kojima se temelji EU, uključujući ljudsko dostojanstvo, slobodu i vladavinu prava.
Izvan zakonskog okvira, EU provodi konkretne mjere za promicanje ljudskih prava. To uključuje financiranje konkretnih projekata i vođenje političkih dijaloga s oko 60 zemalja. Poseban fokus također je na podršci reformama u susjednim zemljama i preuzimanju odgovornosti unutar multilateralnih foruma.
Rasprava o Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i protjerivanju migranata prijestupnika dolazi u trenutku kada građani u Europi očekuju konkretna rješenja za izazove vezane uz to pitanje. Ostaje za vidjeti kako će se razvijati pravni okvir i politička agenda u ovom području.