Europska komisija planira radikalan prekid uvoza ruskog plina do 2028. godine!

Europska komisija planira radikalan prekid uvoza ruskog plina do 2028. godine!

Komisija EU predstavila je dalekosežni plan za zaustavljanje cjelokupnog uvoza ruskog plina do 2028. Ova inicijativa, osmišljena kao odgovor na tekući agresorski rat Rusije protiv Ukrajine, predlaže prestanak uvoza novog ruskog plina od 1. siječnja 2026. i postupno raskid postojećih ugovora, uz konačnu zabranu dugoročnih ugovora od 1. siječnja 2028. Prijedlog dolazi od povjerenika za energetiku Dana Jørgensena, koji je opisao plin uvoz iz Rusije kao sigurnosnu prijetnju. Prema izvješću Vienna.at, uvoz plina iz Rusije iznosio je 15,6 milijardi eura u 2024. godini, što čini oko 19% svih isporuka plina u EU.

Komisija očekuje da uvoz američkog plina, koji je iste godine dosegao 19,1 milijardu eura, predstavlja jednu od alternativa za smanjenje ovisnosti o Rusiji. Planirana zabrana uvoza bit će uvedena u dvije faze: kratkoročni ugovori trebali bi istjecati 17. lipnja 2026. Za provedbu prijedloga zemlje EU-a i Europski parlament moraju pregovarati o detaljima, s time da se mora složiti najmanje 15 od 27 država EU-a, koje zajedno predstavljaju 65% stanovništva EU-a.

Reakcije i izazovi

U kontekstu ovih događaja, neke države članice, poput Mađarske i Slovačke, izrazile su opravdanu zabrinutost i odbacile zajedničku deklaraciju o energetskoj sigurnosti. Austrija, s druge strane, podržava ideju zabrane uvoza, ali poziva na dovoljnu fleksibilnost za buduće mogućnosti. Posebnu pozornost pridaje tvrtki Sefe, nekadašnjem dijelu Gazprom Germanije, koja i dalje uvozi ukapljeni plin iz Rusije i mogla bi biti pogođena novim mjerama. Sefe je 2024. uvezao šest puta više LNG-a nego prethodne godine.

Komisija EU svoje planove temelji na analizama koje pokazuju da se preostali izvori plina mogu iskopavati bez rizika za sigurnost opskrbe. Osim toga, osigurana je sigurnosna klauzula koja omogućuje obustavu zabrana uvoza u slučaju iznenadnog razvoja događaja.

Potencijal uštede i alternativni izvori energije

U sklopu plana od deset točaka Međunarodne agencije za energiju (IEA) ističe se i potencijal ušteda u uvozu plina. Procjenjuje se da bi se godišnji uvoz plina u EU iz Rusije mogao smanjiti sa 155 milijardi na 77 milijardi kubičnih metara do kraja 2026., što je smanjenje od gotovo polovice. Najveće bi se uštede mogle postići uvozom alternativnih izvora plina poput Azerbajdžana i Norveške. Daljnje uštede bile bi moguće ako se postojeći ugovori ne produže.

Osim toga, preporuča se proširiti korištenje bio- i nuklearne energije. Izvođenjem manjih prilagodbi grijanja, kao što je smanjenje termostata grijanja za samo jedan stupanj Celzijusa, potrošači bi mogli smanjiti potražnju za plinom za oko 10 milijardi kubičnih metara godišnje. Ove mjere i proširenje skladišta plina ključni su za izbjegavanje sezonskih fluktuacija u potražnji i neočekivanih događaja. Konkretno, zemlje poput Njemačke, koje su 49% ovisne o ruskom plinu, suočavaju se sa značajnim izazovima.

Ukratko, EU se suočava s teškom, ali nužnom tranzicijom kako bi svoju opskrbu energijom učinila sigurnijom i dugoročno održivijom. Događaji u sljedećih nekoliko mjeseci i godina bit će ključni za značajno smanjenje ovisnosti o ruskom plinu.