Elfriede Jelinek: Nisam mrtva! – Lažne vijesti šokiraju obožavatelje

Elfriede Jelinek: Nisam mrtva! – Lažne vijesti šokiraju obožavatelje

U utorak poslijepodne, 17. lipnja 2025., internetom se velikom brzinom proširila vijest o navodnoj smrti austrijske nobelovke za književnost Elfriede Jelinek (78). Kasnije se pokazalo da je račun na X-u (bivši Twitter) koji je proširio poruku lažan. Situacija naglašava izazove koje nose lažne vijesti na društvenim mrežama. Austrijski je pisac mirno reagirao na ovu lažnu dojavu i pojasnio: "Ovo je drugi put da sam mrtav. Živ sam."

Vijest o Jelinekovoj navodnoj smrti izvorno je objavljena na lažnom računu u 13.40 sati. Prijevara je izašla na vidjelo u 14.08 sati. kada je operater računa, talijanski novinar Tommasso Debenedetti, priznao da se radi o prijevari. Debenedetti nije stranac u svijetu lažnih izvješća: već je izazvao pomutnju 2020. lažnom prijavom smrti operne zvijezde Plácida Dominga. Naknadno je Nora Gottschalk, glasnogovornica Rowohlta, potvrdila da dojava o Jelinekovoj smrti nije istinita. Brojni austrijski i njemački mediji, uključujući i "Der Standard", isprva su izvijestili o lažnoj dojavi, a kasnije su se ispričali za njezino širenje.

Problem lažnih vijesti

Ova epizoda nije izoliran slučaj, već je dio zabrinjavajućeg razvoja koji postaje sve važniji u digitalnom dobu. Kako bpb izvještava, u porastu je širenje lažnih vijesti, dezinformacija i dezinformacija koje se namjerno šire društvenim mrežama. Takve lažne ili pogrešne informacije ugrožavaju ne samo povjerenje javnosti u medije već iu političke institucije.

Istraživanja pokazuju da je neizvjesnost uzrokovana lažnim vijestima također posljedica niskog povjerenja u medije. Konkretno, izborna godina 2016., u kojoj je Donald Trump izabran za predsjednika, i referendum o Brexitu potaknuli su raspravu o lažnim vijestima. Znanstvena istraživanja su pokazala da se manje od 1% sadržaja koji korisnici vide na društvenim mrežama klasificira kao lažne vijesti. Ipak, čak i male količine dezinformacija mogu imati značajan utjecaj na formiranje mišljenja i izborne rezultate.

Mjere za borbu protiv dezinformacija

Poduzete su razne inicijative za borbu protiv širenja lažnih vijesti. EU je pokrenuo programe kao što su EU vs. Disinfo i European Digital Media Observatory za borbu protiv dezinformacija. Medijska pismenost također se smatra ključnim pristupom u borbi protiv lažnih izvješća. Ne radi se samo o prenošenju znanja, već io kritičkom preispitivanju medijskih sadržaja.

U vezi s Jelinekovom lažnom prijavom postaje posebno jasno koliko je važno biti informiran o mehanizmima dezinformiranja. Medijska pismenost ključna je za promicanje povjerenja u ugledne izvore informacija i za prepoznavanje sumnjivog sadržaja. Epizoda o Elfriede Jelinek ne pokazuje samo rizike lažnih vijesti, već i potrebu za poboljšanim medijskim obrazovanjem u društvu.