Nuklearni pregovori u Rimu: Iranske sumnje i Trumpove prijetnje u fokusu!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Nuklearni pregovori između SAD-a i Irana u Rimu 18. travnja 2025.: nepovjerenje i diplomatski izazovi karakteriziraju razgovore.

Nuklearni pregovori u Rimu: Iranske sumnje i Trumpove prijetnje u fokusu!

Aktualni nuklearni pregovori između SAD-a i Irana održat će se u Rimu 18. travnja 2025. Ovi pregovori, uz posredovanje Omana, imaju za cilj postizanje novog sporazuma o iranskom nuklearnom programu. S obzirom na napetu geopolitičku situaciju, zapadne zemlje optužuju Iran da potajno razvija nuklearno oružje, što Teheran oštro negira. Pregovori slijede nakon niza političkih napetosti nakon što su se SAD jednostrano povukle iz međunarodnog nuklearnog sporazuma (Joint Comprehensive Plan of Action (JCPOA)) 2018. pod administracijom Donalda Trumpa.

Trump je u prošlosti upozoravao na vojne posljedice ako ti pregovori propadnu. Nakon prve runde razgovora u Muscatu, obje su strane opisale rasprave kao "konstruktivne", ali je Iran izrazio "ozbiljne sumnje" u vezi s namjerama Washingtona. Kao dio razgovora, Washington poziva na povratak na obogaćivanje urana do najviše 3,67 posto i opsežne dozvole za pristup međunarodnim inspektorima.

Povjerenje i nesigurnosti

Iran, s druge strane, ustraje na svom pravu na miroljubivo korištenje nuklearne energije i odbija potpuno odustajanje od obogaćivanja urana. Usred ovih napetosti, Teheran također traži jamstva da se SAD više neće jednostrano povući iz novog sporazuma. Međunarodni promatrači su skeptični u pogledu uspjeha ovih pregovora, a međusobno nepovjerenje raste zbog američkih sankcija i Trumpovih prijetnji. Regionalni stručnjaci za sigurnost ističu da su bez mjera za izgradnju povjerenja male šanse za održivi napredak.

Bogat kontekst nuklearnih pregovora pojavljuje se kada se uzme u obzir povijest nuklearnog sporazuma. Diplomatski uspjeh u Beču u srpnju 2015. rezultat je dvanaestogodišnjih pregovora u kojima se Iran obvezao znatno smanjiti svoje nuklearne aktivnosti. To je bilo u zamjenu za postupno ukidanje gospodarskih sankcija od strane UN-a, EU-a i SAD-a. Unatoč činjenici da ovaj ugovor formalno vrijedi do listopada 2025., trenutni razvoj događaja ponovno je zakomplicirao situaciju.

Trenutni razvoj i izazovi

Nakon što su se SAD povukle iz sporazuma, Iran je počeo obogaćivati ​​uran iznad dopuštenih razina uz ograničenje kontrola Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Nedavna izvješća pokazuju da je Iran značajno povećao svoje obogaćivanje na 60 posto. Prema izvješću IAEA-e, početkom veljače Iran je imao gotovo 275 kg urana obogaćenog na 60 posto, što je dramatično povećanje. Te bi količine, ako se obogate na 90 posto, teoretski mogle biti dovoljne za proizvodnju nuklearnog oružja.

Osim tehničkih aspekata, zabrinjava i ekonomska situacija u Iranu. Iranska valuta, rial, izgubila je vrijednost i rekordno je niska. Ova teška financijska i gospodarska kriza opterećuje zemlju i stvara dilemu za iransku vladu: dok se suočava s ideološkim odbijanjem pregovora sa SAD-om, mora u isto vrijeme paziti na gospodarsku stvarnost.

Zaključno, nadolazeći pregovori ključni su i za SAD i za Iran. Političke i vojne napetosti u regiji su visoke, a dok Iran pregovara s objema zapadnim državama, kao i s Rusijom i Kinom, ostaje za vidjeti u kojoj su mjeri obje strane spremne učiniti ustupke i pronaći obostrano prihvatljiv put.

Za daljnje informacije o pozadini pregovora i geopolitičkoj situaciji u Iranu preporučujemo članke iz Cosmo, bpb i dnevne vijesti.