AI gutač struje: Kako ChatGPT zagađuje našu klimu!

AI gutač struje: Kako ChatGPT zagađuje našu klimu!

Korištenje umjetne inteligencije (AI) postavlja sve veće ekološke izazove. Prema OpenAI-ju, zahtjev prema ChatGPT-u, jednoj od najpoznatijih AI platformi, troši toliko električne energije koliko jedna sekunda rada pećnice. Šef OpenAI-ja Sam Altman u tome vidi i problem i priliku za budućnost tehnologije. Izražava optimizam u pogledu uloge umjetne inteligencije u prosperitetnijoj budućnosti, unatoč zabrinutosti oko mogućeg gubitka radnih mjesta.

Neke brojke ilustriraju veliku potrošnju resursa AI sustava. Potrošnja vode za jedan zahtjev je samo petina čajne žličice. Ipak, ova se potrošnja enormno povećava kada uzmete u obzir velik broj dnevnih zahtjeva. Glasno dnevne vijesti Za obuku ChatGPT-3 potrebno je procijenjenih 5,4 milijuna litara vode, od čega se 700.000 litara koristi za hlađenje podatkovnih centara.

Rastuća potražnja za energijom

Tehnološke tvrtke Microsoft, Google i Amazon već imaju strateške planove za zadovoljenje svojih sve većih energetskih potreba. Između ostalog, oslanjaju se na nuklearnu energiju kako ne bi povećali emisiju ugljičnog dioksida. Energetski zahtjevi podatkovnih centara koji podržavaju AI aplikacije veliki su problem. Zabrinjavajući trend pokazuje da je potrošnja električne energije u podatkovnim centrima u Njemačkoj porasla za 70 posto od 2010. do 2021. To je sporije od povećanja potražnje za tim objektima kako poslužitelji postaju učinkovitiji.

Još jedno razmatranje je potrošnja vode, koja je neophodna za hlađenje poslužitelja. Očekuje se da će do 2030. godine potrošnja vode za hlađenje poslužitelja dosegnuti 664 milijarde litara, gotovo četiri puta više nego 2023. godine. Ključ je rad sustava zračnog i vodenog hlađenja koji zahtijevaju značajne količine vode.

Politika zaštite okoliša i održivost

Povećanje upotrebe umjetne inteligencije dovodi do zabrinjavajućeg povećanja emisija stakleničkih plinova. Predviđanja pokazuju da će emisije porasti s 212 milijuna tona na 355 milijuna tona do 2030. godine. Kako bi se borili protiv ovog negativnog razvoja, tvrtke i donositelji političkih odluka pozvani su da poduzmu mjere. U ime Greenpeace Njemačka, Öko-Institut preporučuje obvezujuće zahtjeve transparentnosti i oznaku učinkovitosti za podatkovne centre.

Pristup usmjeren na budućnost mogao bi biti integracija podatkovnih centara u mreže obnovljivih izvora energije i grijanja. Cilj je osigurati da razvoj umjetne inteligencije ne ometa zaštitu klime, već da aktivno pridonosi energetskoj tranziciji. No, rasprava o održivosti umjetne inteligencije tek počinje, upozorava Ingenieur.de.
Mora se stvoriti svjestan politički i društveni okvir kako bi se optimalno iskoristile mogućnosti koje AI nudi za zaštitu klime i kako bi se rizici sveli na minimum.

S obzirom na izazove koje predstavlja sve veća potrošnja energije i vode podatkovnih centara umjetne inteligencije, hitno su potrebne daljnje studije za preciznije mjerenje utjecaja na okoliš i razvoj mjera za njihovo smanjenje. Rasprava o umjetnoj inteligenciji i njezinim ekološkim posljedicama i dalje će dobivati ​​na važnosti.