Industrija oružja pod pritiskom: lobiranje snažno utječe na politiku EU!

Industrija oružja pod pritiskom: lobiranje snažno utječe na politiku EU!

U posljednje dvije godine europska obrambena industrija značajno je povećala svoj utjecaj, što se očituje u rekordnom broju lobističkih sastanaka u europskim institucijama. Prema Kleine Zeitung, lobisti iz obrambenih tvrtki razgovarali su s predstavnicima Komisije EU-a ukupno 89 puta u 2023. Taj je broj novi najviši i naglašava povećanje prisutnosti industrije u procesima političkog odlučivanja.

Među tvrtkama koje intenzivno lobiraju velika su imena kao što su Leonardo, Rheinmetall i Thales. U istom razdoblju održano je samo 15 sastanaka sa sindikatima, nevladinim organizacijama ili znanstvenicima, što ilustrira dominaciju savjeta o oružju u političkoj areni. Održano je i 197 sastanaka s lobistima obrambene industrije u Europskom parlamentu u prvih šest mjeseci 2025., što je značajno povećanje u usporedbi sa 78 sastanaka u prethodnih pet godina.

Povećanje proračuna za lobiranje i strateških smjernica

Proračuni lobija deset najvećih obrambenih kompanija porasli su za 40% na 7,2 milijuna eura između 2022. i 2023. Airbus je na vrhu ove liste s više od 2,2 milijuna eura. Povećanje ulaganja u lobiranje odražava promjenjivo tržište, jer je potražnja za obrambenom opremom u europskoj obrambenoj industriji porasla nakon ruskog napada na Ukrajinu. Ministar obrane Pistorius također je najavio da će Njemačka biti "spremna za rat" do 2029., a Europska komisija vidi sigurnost i obranu kao jedan od svojih glavnih prioriteta.

Osim intenzivnog lobiranja, Europska komisija planira privatna ulaganja u obrambene projekte u budućnosti klasificirati kao održiva. Ova bi procjena obrambenoj industriji mogla omogućiti dobivanje novca iz održivih fondova, što alarmira kritičare. Jer to je u suprotnosti s interesima mnogih investitora koji ne žele ulagati u naoružanje. Stoga postaje vidljiva kampanja lobiranja koja ima za cilj klasificirati ulaganja u oružje kao nužna za mir.

Kritika i otpor

Rastući utjecaj industrije oružja također je doveo do prosvjeda organizacija kao što je Attac. Pozivaju austrijsku vladu da ograniči izdatke za obranu na nužni minimum i da se suprotstavi programu “Spremnost 2030”, koji bi trebao uložiti 800 milijardi eura u projekte ponovnog naoružavanja. Umjesto toga, fokus bi trebao biti na socijalnoj i klimatskoj politici.

Attac također kritizira planirani "plan oporavka 2032+", koji predviđa povećanje potrošnje za obranu na 2% BDP-a do 2032. Industrija oružja cvate na financijskim tržištima, što je uzrokovalo porast cijene dionice Rheinmetall-a s 82 eura na kraju 2021. na oko 1750 eura u jesen 2025. Ovaj razvoj događaja naglašava rast industrije poticati daljnje financijske dobitke dok je Komisija EU pod pritiskom da prilagodi svoje političke prioritete u korist obrambene industrije.

Prikupljeni podaci pokazuju zabrinjavajuću neravnotežu u političkoj participaciji, što postavlja pitanje u kojoj mjeri interesi obrambene industrije mogu negativno utjecati na prioritete Europske unije i njihov utjecaj na društvo. Ostaje za vidjeti kako će ovaj razvoj događaja utjecati na javno mnijenje i političke odluke u narednim godinama.