Suche
Mein Konto
Unatoč mjerama štednje, ORF će dobiti dodatnih do 35 milijuna eura!
ORF će unatoč planovima štednje do 2029. dobiti dodatnih 35 milijuna eura. Novi proračunski propisi namijenjeni su jačanju neovisnosti.
Unatoč mjerama štednje, ORF će dobiti dodatnih do 35 milijuna eura!
Austrian Broadcasting Corporation (ORF) će od 2027. moći koristiti dodatnih 35 milijuna eura, što je iznenađenje unatoč planiranim uštedama. Ova je odluka utemeljena na novom Zakonu o pratećem proračunu (BBG), koji ORF-u dopušta korištenje sredstava iznad prethodnog ograničenja prihoda od 710 milijuna eura. Prema Vienna.at, ova dodatna sredstva mogu se koristiti do i uključujući 2029., iako njihova upotreba podliježe strogim uvjetima.
Dosadašnji propis koji je propisivao da se prihodi od doprinosa koji prelaze granicu od 710 milijuna eura moraju uplaćivati na blokirani račun, bit će ublažen za sljedeće tri godine. Međutim, ORF mora osigurati da djeluje "ekonomično, ekonomično i svrsishodno" i osigurati nastavak važnih programa kao što su ORF III, ORF Sport+ i Simfonijski orkestar radija (RSO). RZS se mora odreći do deset milijuna eura.
Reforma i kontrola u ORF-u
Paralelno s ovim financijskim popuštanjem, čeka se temeljna reforma. Broj povjerenika koje imenuje Vlada smanjit će se s devet na šest. Javno vijeće ima veću težinu u odboru od 35 članova. Cilj ovih mjera, koje bi prema parlament.gv.at trebale biti ponovno uspostavljene u lipnju, jest ojačati neovisnost ORF-a. Vicekancelar Andreas Babler pozitivno se izjasnio o nužnim promjenama u Ustavnom odboru, na koje, međutim, opozicija, koju predstavljaju FPÖ i Zeleni, kritički gleda.
Medijski stručnjaci izražavaju zabrinutost u pogledu učinkovitosti planiranih mjera štednje. Babler ističe da će Revizorski sud i Vjerovničko vijeće provoditi sveobuhvatnu kontrolu nad korištenjem sredstava, što bi trebalo pojačati nadzor.
Javno emitiranje u Europi
Europska usporedba pokazuje različite pristupe financiranju javnog emitiranja. U siječnju 2019. Danska je ukinula model naknade i zamijenila ga financiranjem poreza na dohodak, smanjivši proračun Danskog radija za 20%. I u Njemačkoj se javno emitiranje financira naknadama koje mora platiti svako kućanstvo, što je model koji je, prema parlament.gv.at, ustavan nakon presude Saveznog ustavnog suda.
Italija se, s druge strane, suočava s političkim sukobima, s prijedlozima reformi kojima je cilj transformirati RAI u neku vrstu "talijanskog Netflixa". Ovakav pristup izaziva zabrinutost da će RAI biti oslabljen u svojoj ulozi kreatora programa s obzirom na svoju funkciju javnog emitera. U Švicarskoj je popularnu inicijativu za ukidanje naknada za emitiranje odbilo 71,6% i umjesto toga uvedena je nova pristojba neovisna o uređaju, koja i dalje osigurava stabilnu financijsku osnovu za javno emitiranje.