Suche
Unatoč mjerama štednje, ORF prima do 35 milijuna eura!
ORF će do 2029. godine dobiti dodatnih 35 milijuna eura unatoč planovima štednje. Novi proračunski propisi trebali bi ojačati neovisnost.
Unatoč mjerama štednje, ORF prima do 35 milijuna eura!
Austrijski Rundfunk (ORF) moći će iskoristiti do 35 milijuna eura iz 2027., što je iznenađujuće unatoč planiranoj uštedi. Ova je odluka usidrena u kontekstu novog Zakona o proračunu (BBG), koji ORF -u omogućuje korištenje sredstava iznad prethodnog ograničenja prihoda od 710 milijuna eura. Prema [vienna.at] (https://www.vienna.at/trotz-sparplaenen-orf-darf-zu- 35-million-euro-nutzen/9402743), ova dodatna sredstva mogu se iskoristiti do 2029.
Prethodno primjenjivi propis koji je predvidio doprinose koji prelaze ograničenje od 710 milijuna eura mora biti uplaćen na blokirajući račun u naredne tri godine. Međutim, ORF mora osigurati da djeluje "ekonomično, ekonomski i funkcionalno" i osigurava nastavak važnih programa kao što su ORF III, ORF Sport+ i Radio Symphony Orchestra (RSO). RSO mora učiniti bez do deset milijuna eura.
Reforma i kontrola u ORF
Paralelno s ovim financijskim opuštanjem, postoji temeljna reforma. Broj vladinog vijeća koji je imenovala vlada: Unutra je smanjen sa devet na šest. Javno vijeće dobiva veću težinu u tijelu od 35 članova. Cilj ovih mjera, prema parlamentu.gv.at u lipnju, je jačanje neovisnosti ORF. Potpredsjednik Andreas Babler izrazio je pozitivnu izjavu u Ustavnom odboru o potrebnim promjenama, koje oporba kritički promatra, zastupljena od strane FPöa i zelenila.
Medijski stručnjaci izražavaju zabrinutost zbog učinkovitosti planiranih mjera štednje. Babler naglašava da će Sud revizora i skrbničkog odbora izvršiti veliku kontrolu nad upotrebom sredstava, što bi trebalo ojačati nadzor.
Emitiranje javnih usluga u Europi
U europskoj usporedbi postoje različiti pristupi financiranju emitiranja javnih usluga. U siječnju 2019. Danska je ukinula model naknade i zamijenjena poreznim financiranjem ovisnog o dohotku, što smanjuje proračun Danmarkovog radija za 20 %. I u Njemačkoj se emitiranje javnih službi financira naknadama koje mora platiti svako kućanstvo, model koji je ustavno.
Italija je, s druge strane, izložena borbama za političku vlast, pri čemu prijedlozi reformi imaju za cilj pretvoriti RAI u neku vrstu "talijanskog Netflixa". Ovaj postupak nastaje da je RAI oslabljen u svojoj ulozi dizajnera programa s obzirom na svoju funkciju emitiranja javnih usluga. U Švicarskoj je odbijena popularna inicijativa za ukidanje naknada za emitiranje sa 71,6 % i umjesto toga uveden je novi porez neovisan o uređaju, koji nastavlja osigurati stabilnu financijsku osnovu za emitiranje javnih usluga.