Umjetna inteligencija: Potrošnja vode eksplodira – postajemo li siromašni?

Umjetna inteligencija: Potrošnja vode eksplodira – postajemo li siromašni?

Nagli porast upotrebe umjetne inteligencije (AI) predstavlja ne samo izuzetan napredak, već i značajne ekološke izazove. Studije pokazuju da podatkovni centri koji podržavaju AI aplikacije zahtijevaju ne samo velike količine električne energije, već i vodu za hlađenje. Ova hitna zabrinutost istaknuta je u raznim analizama, primjerice u izvješću autora kruna, koji se bavi složenim odnosima između umjetne inteligencije, potrošnje energije i potreba za vodom.

Šef OpenAI-ja Sam Altman izrazio je optimizam u pogledu budućnosti umjetne inteligencije u postu na blogu, ali je priznao ozbiljan društveni poremećaj koji bi mogao pratiti uspon ovih tehnologija. Altman predviđa da će umjetna inteligencija učiniti svijet bogatijim, što bi moglo financirati nove političke ideje kao što je mogući osnovni dohodak potaknut povećanjem produktivnosti. No unatoč ovim pozitivnim izgledima, utjecaj AI aplikacija na okoliš je značajan.

Otisak umjetne inteligencije i podatkovnih centara na okoliš

Podaci o potrošnji vode i energije su alarmantni. Glasno dnevne vijesti Potrošnja vode iz jednog razgovora s chatbotom može biti i do 500 mililitara. Za razvoj AI modela kao što je ChatGPT-3 bilo je potrebno oko 5,4 milijuna litara vode, od čega je 700.000 litara iskorišteno samo za hlađenje podatkovnih centara. Potražnja za vodom mogla bi dramatično porasti u budućnosti: predviđa se da će za hlađenje poslužitelja do 2030. biti potrebno ukupno 664 milijarde litara vode.

Energetske potrebe podatkovnih centara također brzo rastu. Potrošnja električne energije povećat će se s 50 milijardi kilovatsati u 2023. na oko 550 milijardi kWh u 2030. Ovaj će razvoj dovesti do povećanja emisija stakleničkih plinova, za koje se predviđa da će porasti s 212 milijuna tona u 2023. na 355 milijuna tona u 2030. Takav bi razvoj mogao ozbiljno ugroziti klimatske ciljeve, kako pokazuje analiza Öko-Instituta na u ime Greenpeacea Njemačka pokazuje.

Održivost i političke mjere

Ovisnost o fosilnim gorivima ostaje problematična jer se mnogi podatkovni centri i dalje oslanjaju na konvencionalne izvore energije. Prema izvješćima iz Ingenieur.de Do 2030. ukupna potreba za energijom za obradu podataka porast će na oko 1400 milijardi kWh. To hitno zahtijeva obrasce političkog djelovanja za sustavnu procjenu i reguliranje utjecaja upotrebe umjetne inteligencije na okoliš.

Preporučene mjere uključuju obvezne zahtjeve transparentnosti za pružatelje podatkovnih centara, razvoj oznake učinkovitosti za te objekte i integraciju obnovljive energije u hlađenje i napajanje tih centara. Političari imaju odgovornost stvoriti okvirne uvjete koji osiguravaju da inovacijski potencijal umjetne inteligencije ne dolazi nauštrb zaštite okoliša i klime.