Sjećanje na protjerivanje: Parlament poštuje sudbinu onih koji su raseljeni iz svoje domovine

Sjećanje na protjerivanje: Parlament poštuje sudbinu onih koji su raseljeni iz svoje domovine

Dana 26. lipnja 2025. godine u austrijskom parlamentu održan je značajan komemorativni događaj povodom 80. obljetnice protjerivanja ljudi njemačkog govornog područja iz njihove domovine. Ovim događajem odana je počast sudbini mnogih milijuna ljudi, uključujući Stare Austrijance iz bivših krunskih zemalja Habsburške Monarhije, koji su nakon Drugog svjetskog rata protjerani. Predsjednik Nacionalnog vijeća Walter Rosenkranz otvorio je događaj hitnim apelom na odgovornost Austrije i Parlamenta za očuvanje baštine prognanika i istraživanje njihove povijesti koja je do sada bila samo nedovoljno obrađena. OTS prijavio.

Florian Kührer-Wielach, ravnatelj Instituta za njemačku kulturu i povijest Jugoistočne Europe, održao je predavanje o povijesnoj pozadini protjerivanja. Zagovarao je prihvaćanje složene povijesti bez opasnosti od “kolektivizma”. To je bila ključna točka jer protjerivanja nisu bila samo posljedica nacionalsocijalizma, već i rezultat međunarodnih igara moći, uključujući pakt Hitler-Staljin, koji je postavio temelje za nasilne napade. Rosenkranz je podsjetio na brutalne okolnosti pod kojima su prognanici patili i kao primjer užasnog nasilja naveo “Marš smrti u Brnu”.

Memorija i integracija

Izazovi integracije prognanika u Austriji, o kojima je govorila Kührer-Wielach, i dalje su aktualna tema. Ta je integracija bila teška jer se društvo često pokazalo preopterećenim. U tom je kontekstu Hartmut Koschyk, bivši zastupnik u Bundestagu, izvijestio o tretmanu prognanika u Istočnoj i Zapadnoj Njemačkoj, tretmanu koji je karakterizirala i diferencijacija i regresija. Osobito u DDR-u, raseljene osobe su nazivane "preseljenicima", što nije odgovaralo njihovom stvarnom iskustvu.

Mnoštvo pogleda na sudbinu prognanika također opisuje važnu ulogu literature i istraživanja. Radovi poput *Expulsion in German Remembrance* Eve Hahn i Hansa Henninga Hahna te brojni drugi istraživački prilozi bave se ovom temom i nude različite perspektive o prisilnoj migraciji, njezinom povijesnom kontekstu i kasnijim izazovima za one koji su pogođeni, kao što su bpb.de pokazuje.

Društveni utjecaj

Njemačka se nakon rata suočila sa sudbinom oko 14 milijuna prognanika. U početku su živjeli u prenapučenim prihvatnim kampovima na istočnoj granici prije nego što je njihov daljnji put prema zapadu ili istoku Njemačke često bio odlučen slučajno. Oko osam milijuna prognanika na kraju je našlo put do onoga što je kasnije postalo Savezna Republika Njemačka, dok je oko 4,1 milijun završilo u sovjetskoj okupacijskoj zoni. Ondje je 80 posto prognanika poslano u ruralna područja, što je dovelo do značajne promjene u strukturi stanovništva. U nekim selima u Mecklenburgu bilo je više stranaca nego domaćih, a prognanici su činili i do 24 posto ukupnog stanovništva u cijelom DDR-u MDR bilješke.

Komemoracija u Saboru i popratni diskursi jasno pokazuju da tema protjerivanja i uloge prognanika u kolektivnom sjećanju nije samo dio povijesti, nego ostaje živa iu sadašnjosti. Diferencirano ispitivanje ove teme ključno je za bolje razumijevanje i buduću društvenu integraciju svih ljudi u Austriji.