Mjere štednje na vidiku: Kontroverze oko novog proračuna 2025.-2026.!

Mjere štednje na vidiku: Kontroverze oko novog proračuna 2025.-2026.!

Kao dio svog govora o proračunu u parlamentu 14. svibnja 2025., ministar financija Markus Marterbauer najavio je opsežnu mjeru štednje, koja je u kontekstu dvostrukog proračuna 2025.-2026. i saveznog financijskog okvira 2025.-2029. Njihov je cilj upravljati planiranim deficitom od 18,1 milijarde eura za 2025. i 18,3 milijarde eura za 2026. Ove su mjere neophodne jer se očekuje deficit opće države od 4,5% BDP-a za 2025. Konsolidacijski paket uključuje 6,4 milijarde eura za 2025. i 8,7 milijardi eura za 2026., uz prilagodbe koje treba izvršiti i u prihodima i u rashodima.

Za ministra financija fokus je očito na problemu potrošnje, a ne na prihodima. Planirane mjere uključuju ukidanje klimatskog bonusa, reforme mirovinskog sustava i uvođenje neoporezivog bonusa zaposlenika od 1000 eura. Državna tajnica Barbara Eibinger-Miedl opisuje ovu strategiju kao prvu veliku prekretnicu savezne vlade. Nasuprot tome, državni tajnik Josef Schellhorn proračun opisuje kao proračun usmjeren na budućnost, a ne samo kao krizni.

Političke reakcije na proračun

Na prijedlog proračuna različito se gleda na političkoj sceni. FPÖ oštro kritizira nacrt i upozorava na daljnje zaduživanje od 80 milijardi eura i moguću EU proceduru deficita. Ona također poziva na naknade za poticanje ulaganja i kritizira nedostatak ušteda u sektoru azila. Zeleni kritiziraju proračun kao "zaborav na budućnost", posebice zbog rezova u društvenim i ekološkim postignućima.

ÖVP, pak, proračun opisuje kao uravnotežen i naglašava potrebu za učinkom i gospodarskim rastom. SPÖ vidi proračun kao proračun štednje s društvenim potpisom i poziva na povećanje ulaganja u obrazovanje i zdravstvo. NEOS se zalaže za strukturne reforme, posebice u mirovinskom sustavu, a proračun vidi kao prvi korak prema preokretu trenda.

Gospodarski uvjeti i mjere štednje

Ekonomske mjere štednje često su odgovor na proračunske deficite. Te mjere mogu uključivati ​​smanjenje državne potrošnje ili povećanje prihoda i usmjerene su na smanjenje proračunskog deficita i vraćanje povjerenja ulagača u gospodarstvo. Te mjere uključuju, između ostalog, smanjenje socijalnih programa i povećanje poreza. Međutim, neki kritičari tvrde da takve mjere štednje mogu naštetiti gospodarskom rastu i zanemariti društvenu odgovornost.

Primjeri iz drugih zemalja ilustriraju različite učinke mjera štednje. U 2010. Grčka je morala poduzeti drastične mjere štednje s proračunskim deficitom od preko 15% BDP-a, ali to je dovelo do socijalnih nemira. Velika Britanija također je iskusila mjere štednje u 2010. godini, koje su smanjile deficit, ali su rezultirale daljnjim socijalnim problemima poput porasta siromaštva. Ipak, dobrobiti takvih mjera, poput smanjenja duga i vraćanja povjerenja investitora, ne ostaju nespomenute.

Predstojeći proračunski prijedlozi bit će dodijeljeni Odboru za proračun, a javna rasprava zakazana je za 3. lipnja. Konačna odluka o proračunu očekuje se 18. lipnja. Usred ovih rasprava, potreba za ravnotežom između gospodarskog rasta i upravljanja dugom ostaje u fokusu. Postoje različiti pristupi davanju prioriteta rastu ili smanjenju duga, pri čemu se uravnoteženi pristup smatra optimalnim.