Lijevi ekstremizam u Austriji: nasilje raste za 120 posto!

Lijevi ekstremizam u Austriji: nasilje raste za 120 posto!

Dana 27. svibnja 2025., glasnogovornik FPÖ-a za ljevičarski ekstremizam NAbg dao je izjavu. Sebastian Schwaighofer o alarmantnim rezultatima izvješća Ureda za zaštitu ustava za 2024. godinu, koji dokumentira dramatičan porast lijevog ekstremizma u Austriji. Prema ovom izvješću, zabilježen je porast od preko 120 posto prijavljenih kaznenih djela u području lijevog ekstremizma. Schwaighofer je hitno upozorio na mogući gubitak kontrole od strane istražnih tijela.

Izvješće se bavi ciljanim napadima na demokratske institucije i pokazuje rastuću međunarodnu mrežu ljevičarskih ekstremističkih skupina. Te razlike i razvoj događaja predstavljaju prijetnju ne samo javnoj sigurnosti, već i stabilnosti demokratskih procesa.

Rastuće nasilje i ekstremizam

Schwaighofer je izvijestio o nasilnim napadima na političke protivnike te organiziranim napadima na stranačke središnjice i policajce. Vidi opasnu infiltraciju ekstremističkih ideja u društvo i medije te poziva na oprez. Ideološka bliskost između ljevičarskih ekstremističkih i islamističkih skupina ukazuje na daljnju dimenziju problema, budući da obje sredine dijele zajedničke antiimperijalističke narative i pokazuju solidarnost s organizacijama kao što su Hamas i PKK.

Situaciju u Austriji Schwaighofer uspoređuje sa sukobima u Francuskoj i Velikoj Britaniji, au klimatskim prosvjedima pojavljuju se i ljevičarski ekstremni aktivisti koji često rezultiraju nasiljem i sabotažama. S obzirom na ovakva događanja, kritizirao je nerad Ministarstva unutarnjih poslova i pozvao na konkretne mjere protiv ljevičarskog nasilja.

Radikalizacija i deradikalizacija

Osim aktualnih događanja, važno je razumjeti kontekst radikalizacije i ekstremizma. Prema članku Savezne agencije za građansko obrazovanje, radikalizacija se opisuje kao proces koji se odvija kroz duži vremenski period i ne događa se preko noći. Stručnjaci se ne slažu u mnogim točkama oko definicije, ali općenito je prihvaćeno da je to progresija pod utjecajem različitih društvenih i psiholoških čimbenika.

Središnja briga je razlikovati različite oblike ekstremizma. Znanstvenici govore između kognitivnih ekstremista, koji imaju ekstremne ideje, i nasilnih ekstremista, čije su akcije nasilne. Pristupi deradikalizaciji pokušavaju promijeniti ekstremistička uvjerenja i podržati pojedince iz tih sredina.

Rasprave o promatranju ekstremističkih ideja i njihovom utjecaju na slobodu izražavanja aktualne su i stavljaju društvo pred značajne izazove. Ostaje za vidjeti mogu li mjere potrebne za borbu protiv lijevog ekstremizma u Austriji postići željene rezultate.