Kritike korištenja EU fondova: Prevencija šumskih požara i dalje slaba!

Kritike korištenja EU fondova: Prevencija šumskih požara i dalje slaba!

U nedavnom posebnom izvješću Europski revizorski sud kritizirao je neadekvatno korištenje pomoći EU-a za borbu protiv šumskih požara. Ove su mjere posebno povećane kao dio Fonda za oporavak od korone (ARF), s povećanjem potrošnje na preventivnu borbu protiv šumskih požara posljednjih godina. U analizi su uzorkovane članice poput Grčke, Španjolske, Poljske i Portugala. Male novine izvješćuje da je posebno u Portugalu udio potrošnje na mjere prevencije porastao s 20 % u 2017. na 61 % u 2022.

Međutim, ostaje poteškoća u činjenici da nedostaju središnji podaci o iznosu financiranja. U izvješću se ističe da ne postoji jedinstvena strategija za borbu protiv šumskih požara, što značajno ograničava učinkovitost mjera. Osim toga, povećani fokus na strategije prevencije, kao što je stvaranje protupožarnih prolaza i zamjena lako zapaljive vegetacije, smatra se pozitivnim ORF.

Izazovi prevencije šumskih požara

U mnogim pogođenim regijama, poput Galicije u Španjolskoj, od 2018. većina sredstava koristi se za preventivne mjere. Druga kritična točka izvješća je da je rizik od šumskih požara značajno povećan klimatskim promjenama, dok je glavni uzrok požara često ljudska aktivnost. Šumski požari u EU posljednjih su godina ne samo češći nego i intenzivniji. Između 2021. i 2024. godišnje je u prosjeku bilo 1900 šumskih požara, tri puta više nego u razdoblju od 2006. do 2010., a godišnje je u prosjeku gorjelo više od 5250 četvornih kilometara šumskog područja Male novine.
Prema izvješću Europskog revizorskog suda, popis područja u opasnosti od šumskih požara u Grčkoj star je više od 45 godina, što snažno dovodi u pitanje relevantnost i pravodobnost mjera.

Osim toga, sredstva EU-a teku u regije u kojima se koriste zastarjele karte opasnosti, što dovodi do poplavljenih područja, na primjer, u Portugalu. Ovi izazovi pokazuju da nedostaje koordinirano praćenje primijenjenih mjera i bolje planiranje budućih mjera prevencije.

Dugoročne strategije i rješenja

Europska komisija radi na novoj strategiji za šume, koja je već najavljena kao dio Europskog zelenog plana 2021. Ova strategija ima za cilj promicanje pošumljavanja i očuvanja šuma u Europi. Klimatske promjene nisu samo izazov za prevenciju šumskih požara, već i pogoršavaju probleme kao što su suše i najezde potkornjaka. Stoga su također potrebna nova načela upravljanja kako bi se povećala otpornost šuma na požare Komisija EU.

EASAC upozorava da bi vjerojatnost intenzivnih šumskih požara mogla biti dvostruko veća do 2100. Kako bi se suprotstavili ovom razvoju događaja, stručnjaci naglašavaju potrebu za više od puke sječe šuma i izgradnje koridora. Prevencija također mora uključivati ​​zaštitu klime i renaturaciju kako bi se spriječile nepopravljive štete.