Most Huajiang: novo kinesko čudo na visini od 625 metara!

Most Huajiang: novo kinesko čudo na visini od 625 metara!

Most Huajiang Grand Canyon u provinciji Guizhou, Kina, najviši je most na svijetu s visinom od 625 metara od kolnika do korita rijeke. To je gotovo iste visine kao Šangajski toranj, koji je sa 632 metra jedna od najpoznatijih atrakcija u zemlji. Most, koji je sada otvoren za promet, ima impresivan glavni raspon od 1.420 metara i značajno će smanjiti vrijeme putovanja kroz klanac Huajiang - s oko dva sata na samo nekoliko minuta. Izgradnja ovog visećeg mosta monumentalnog izgleda trajala je tri godine i koštala je više od dvije milijarde renminbija, što je oko 240 milijuna eura. Kleine Zeitung izvještava o velikom broju mostova u Kini, od kojih se 18 od 20 najviših u svijetu nalazi u ovoj zemlji, dok je Guizhou jedna od najzaduženijih regija u zemlja.

Izgradnja takvih infrastrukturnih projekata u Kini je kontroverzna jer često dovode do visokih troškova i duga. U regiji Guizhou, poznatoj po svojim gospodarskim izazovima, izgradnja novih mostova i cesta ima posebno značajan utjecaj, budući da mnogi od tih projekata ne donose potrebne društvene ili gospodarske koristi. Postavlja se pitanje održivosti ulaganja u infrastrukturni razvoj.

Infrastrukturni i gospodarski izazovi

Usredotočenost na širenje infrastrukture u Kini se provodi godinama, ali mnogi od tih građevinskih projekata sada su često nedovoljno iskorišteni. Na primjer, najbrži vlak, Fuxing, od Šangaja do Pekinga vozi do 350 km/h i ruta je dobro popunjena. Ali u isto vrijeme vidljiva su nova razvojna područja koja su uglavnom prazna i željezničke stanice koje imaju mnogo perona, ali samo nekoliko putnika. Prema ekonomskom istraživaču Michaelu Pettisu sa Sveučilišta u Pekingu, Kina doseže granice svog rasta, naglašavajući nedostatak razine prihoda u siromašnijim regijama kao što je Guizhou. Ova razlika je problematična, pogotovo zato što 70% svjetskih brzih vlakova vozi u Kini, ali samo 17% globalne gospodarske proizvodnje dolazi iz ove zemlje. Spiegel ističe temeljni ekonomski izazovi povezani s pretjeranim ulaganjem u infrastrukturu.

Tijekom sljedećih pet godina Kina planira izgraditi nove brze vlakove jednake broju kao Njemačka, Španjolska, Francuska i Japan zajedno. Međutim, to bi moglo koincidirati s potrebom za smanjenjem novih planova izgradnje kako bi se potaknula privatna potrošnja. Pettis ističe potrebu povećanja plaća uz zaštitu radnih mjesta, što je veliki izazov. Političke poteškoće u provedbi državne pomoći mogle bi dodatno zakomplicirati situaciju, posebice jer je državna potrošnja već visoka. Ostaje neizvjesno kako će se razvijati kineski gospodarski rast. Trenutačni podaci pokazuju međugodišnji rast od oko 4,5% u kolovozu u potrošnji i industrijskoj proizvodnji, ali rast zahtijeva održivu osnovu. Tagesschau predviđa da je za očekivati ​​pad gospodarskog rasta jer Kina više ne može investirati u istoj mjeri kao u prošlosti.