CERN planira mega čestice za ubrzanje: Budućnost fizike čestica u fokusu!

CERN planira mega čestice za ubrzanje: Budućnost fizike čestica u fokusu!

CERN, Europsko laboratorijsko istraživačko istraživanje u fizici stranaka, optimističan je u planiranju novog mega čestica ubrzavača. Generalni direktor Fabiola Gianotti naglašava ključnu važnost ulaganja u znanost, posebno u vrijeme geopolitičkih sukoba. S obzirom na trenutne izazove, ona vidi potrebu da nastavi znanstveni napredak u budućnosti kako bi stekla nova znanja o materiji. Trenutačno izvješće CERN -a sadrži studiju izvedivosti s preko 1200 stranica koje predstavlja solidan scenarij za planirani budući kružni sudac (FCC). Neovisna tijela također bi trebala provjeriti ovo izvješće prije nego što se donese konačna odluka o izgradnji sustava 2028. godine. FCC, koji će zamijeniti veliki hadron Collider (LHC) u 2040 -ima, bit će više od tri puta većeg i instaliran u tunel koji bi trebao teći između Ženeve i Francuske na prosječnoj dubini od 200 metara.

FCC je osmišljen kao akcelerator protonskog sudara protona, koji će postići prethodno neusporedivu sedmostruku veću energiju sudara u usporedbi s LHC-om. U prvoj fazi ekspanzije planira se i elektron-pozitronski akcelerator sudara, koji bi mogao poslužiti kao "tvornica Higgs" kako bi se ispitala Higgs Boson. Unatoč ovim obećavajućim pristupima, postoje kritični glasovi koji ukazuju na visoku potrošnju energije planiranog akceleratora. Prema izvješćima, ova potrošnja mogla bi odgovarati gradu sa 700 000 stanovnika i stoga je veća od čitave energetske potrebe Ženevskog kantona sa svojih 500 000 stanovnika.

Rizici i izazovi

Podizanje tunela od 90 -kilometra također bi stvorilo znatnu količinu stijene koja bi se morala pohraniti. Ovi su izazovi u suprotnosti s temeljnim pitanjima na koja fizika čestica nastoji odgovoriti, poput raspodjele materije i energije u svemiru. Otkrivanje Higgs Boson -a 2012. godine od strane LHC -a predstavljalo je značajan napredak i dovršilo standardni model fizike čestica. Ipak, još uvijek postoje neobjašnjivi pojavi, uključujući tamnu materiju i tamnu energiju koji predstavljaju standardni model za izazove.

LHC, najveći akcelerator čestica na svijetu, dugačak je 27 km i košta oko 3 milijarde eura. Unatoč svom uspjehu, traži nove čestice od 2010. godine, ali do sada je bio neuspješan. Suprotne reakcije u profesionalnom svijetu odražavaju neizvjesnosti budućnosti fizike čestica. Neki znanstvenici traže strpljenje, dok drugi ciljaju na izgradnju novih, većih akceleratora poput FCC -a. Personifikacije poput Ingrid-Maria Gregor i Sabine Hossenfelder, dva istaknuta glasa u raspravi o fizici čestica, imaju različita stajališta u vezi s smjerom istraživanja.

Perspektiva fizike čestica

Hossenfelder je postavio svoje istraživanje u fizici čestica i kritizira neke od utvrđenih načela, posebno koncept prirodnosti. Za njih je budućnost fizike čestica neizvjesna, posebno s obzirom na izvanredne rezultate LHC -a. S druge strane, Gregor ostaje optimističan i vidi potencijal za buduća otkrića na LHC -u. Ostali projekti poput Međunarodnog linearnog sudara (ILC), o kojima se također govori s procijenjenim troškovima od 5 milijardi eura kao preciznom pristupu za istragu dobro poznatih čestica, također privlače kamate, čak i ako njihovo financiranje nije neizvjesno.

Razvoj fizike čestica od 1960 -ih pokazuje da znanstvenici poput Joachima Mnicha, direktora CERN -a, rade na razumijevanju osnovnih građevnih blokova materije, unatoč preprekama i nesigurnostima koje put donosi sa sobom. Budući projekti, uključujući FCC, odražavaju kontinuirani nagon znanstvenika da prošire granice znanja o svemiru i pronalaze odgovore na temeljna pitanja života.

Rasprava o fizici čestica ostaje uzbudljiva i zasigurno će u budućnosti nastaviti zauzeti središnje mjesto u znanstvenoj raspravi. Perspektiva na nova otkrića ostaje, ali strpljenje i kritičko razmatranje pristupa su neophodni.

Kleine zeitung "https://www.deutschlandfunk.de/nach-higgs-und-super akcelerator-die-partchenphysik-in-d-100.html"> deutschlandfunk