Ukrajinci se boje da Trump-M prekid vatre nudi prazna obećanja

Ukrajinci se boje da Trump-M prekid vatre nudi prazna obećanja

Iryna Danilovich nestala je u travnju 2022. na povratku s posla. Ruskim vlastima trebalo je dva tjedna priznao da je bila u njihovom pritvoru. Aktivistica za ljudska prava i medicinska sestra uhićena je na Krimu pod ruskom okupacijom, optužena za ilegalno posjedovanje eksploziva i osuđena na sedam godina zatvora. Tijekom suđenja Danilovich je izjavila da je bila mučena dok je bila u pritvoru.

Transfer u zarobljenički logor

Od tada je deportirana u zloglasni ženski kazneni logor u Zelenokumsku, u južnoj Rusiji. Prema skupini za praćenje ljudskih prava Zmina, ona pati od stalnih glavobolja i njeno zdravlje se i dalje pogoršava - ali joj nije dopušteno sjediti ili leći tijekom dana.

Situacija u Ukrajini

Ukrajina je svoja područja pod ruskom kontrolom uvijek nazivala "privremeno okupiranim teritorijima" i naglašavala da će na kraju vratiti kontrolu nad njima. Ali ta je nada sada uništena. Ovaj je tjedan američki predsjednik Donald Trump sugerirao da je "malo vjerojatno" da će Ukrajina pasti Mirovni pregovori, koju želi voditi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dobit će velik dio svoje okupirane zemlje natrag. Slučaj Danilovich - a on je samo jedan od tisuća za koje Kijev kaže da se drže u Rusiji - pokazuje što je na kocki za Ukrajinu.

Reakcije na Trumpa

Trumpovi komentari uslijedili su nakon 90 minuta Telefonski poziv s Putinom u srijedu, što je izazvalo paniku u Ukrajini jer je malo tko vjerovao da je Putin spreman pregovarati u dobroj vjeri.

Stručna mišljenja o pregovaračkoj situaciji

Yuliya Kazdobina, stručnjakinja za vanjsku politiku u ukrajinskom think tanku Ukrainian Prism, izrazila je skepticizam prema ruskom čelniku i sumnjala da on želi mir. “Vodimo pregovore s ruskom stranom dugi niz godina”, rekla je. Rusija ima povijest kršenja sporazuma protiv Ukrajine još od 1990-ih. Godine 1994. Ukrajina je pristala odustati od svog nuklearnog oružja u zamjenu za jamstva Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Rusije da će poštovati suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.

Pogled iz Kijeva

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odgovorio je na razgovor Trumpa i Putina istaknuvši da njegova zemlja neće pristati ni na jedan mirovni sporazum između Sjedinjenih Država i Rusije bez sudjelovanja Kijeva. “Kao neovisna država, mi jednostavno ne možemo prihvatiti nikakve sporazume bez nas”, rekao je Zelenski, dodavši da činjenica da je Trump prvi razgovarao s Putinom “nije ugodna”.

Strah od teritorijalnih gubitaka

Čini se da se Ukrajinci slažu sa svojim vođom. Student Nazar Voloshenko izrazio je zabrinutost da bi bilo kakvi razgovori koji bi mogli dovesti do daljnjih teritorijalnih gubitaka za Ukrajinu imali katastrofalne posljedice za zemlju. “Mogli bismo ostati bez trenutačno privremeno okupiranih teritorija, bez dijelova regije Herson, Zaporožja i dugonapaćenog Krima”, rekao je. “Moramo vratiti ono što nam s pravom pripada.”

Trenutno stanje okupacije

Ruske trupe trenutno zauzimaju gotovo 20% teritorija Ukrajine, u usporedbi s oko 7% koje su kontrolirale prije neizazvanog napada velikih razmjera prije gotovo tri godine. Ukrajinski dužnosnici kažu da oko 6 milijuna ljudi, uključujući milijun djece, živi pod ruskom okupacijom u, kako su Ujedinjeni narodi opisali, "tužnoj situaciji s ljudskim pravima".

Bolan pogled unatrag na Krim

Krim je pod kontrolom Rusije od nezakonite aneksije Moskve 2014. Od tada je Rusija nametnula brutalan i represivan režim koji suzbija sve oblike otpora. Maksym Vishchyk, odvjetnik u Global Rights Complianceu, rekao je da Moskva ponavlja isti obrazac na drugim okupiranim teritorijima.

Utjecaj na društvo

Promatračka misija UN-a za ljudska prava u Ukrajini opetovano je izvijestila o nebrojenim kršenjima ljudskih prava koje je počinila Rusija u okupiranoj Ukrajini - od nezakonitih uhićenja do seksualnih napada i prisilnog uskraćivanja ruskog državljanstva i pohađanja ruskih škola i programa obuke. Rusija je više puta odbacila te optužbe.

Strah od stvaranja opasnog presedana

Financijski savjetnik Oleksandr Sokhatskyi također je izrazio skepticizam o mogućem dogovoru: "Ako se granice Ukrajine promijene kao rezultat rata, to bi bilo neprihvatljivo, s obzirom na ljudsku cijenu godina nepotrebnih borbi. S obzirom na mnoge žrtve koje je ovaj rat odnio, zašto bi oni (ukrajinski vojnici) morali umrijeti? Zašto bi trebali braniti ove teritorije?" Vojnici na prvim crtama također su skeptični da bi pregovori između Trumpa i Putina mogli proizvesti ishod koji bi mnogi Ukrajinci prihvatili.

Brige zapovjednika

Volodymyr Sablyn, zapovjednik mehanizirane brigade koja se bori u istočnoj Ukrajini u blizini Lymana, upozorio je da bi rusko osvajanje teritorija imalo opasne posljedice. "To bi stvorilo presedan i pokazalo Rusiji da mogu napasti bilo koju zemlju, zauzeti njezin teritorij i činiti to nekažnjeno u budućnosti", rekao je, dodajući da bi Rusija uskoro mogla usmjeriti fokus na druge manje zemlje u tom području.

Buduća hitnost podrške

Putin je uvijek jasno iznosio svoje ciljeve: traži kontrolu nad cijelim ukrajinskim istočnim regijama Donjecka i Luganska. Međutim, mnogi u Ukrajini zabrinuti su da će, čak i ako on u početku pristane na primirje, na kraju pokrenuti nove borbe kako bi postigao svoj krajnji cilj. "Nitko i ništa neće spriječiti Putina da nas ponovno napadne i okupira još jednu regiju ili još nekoliko njih. Ako nam Europa i Amerika ne pomognu, sadašnji mir najvjerojatnije će ponovno dovesti do rata za nekoliko godina", rekao je Sablyn.

Ovo je izvješće pripremljeno uz pomoć Darije Tarasove-Markine.