Trumpov delikatni mirovni plan: nada za Gazu ili novi kaos?

Trumpov delikatni mirovni plan: nada za Gazu ili novi kaos?

Dana 15. listopada 2025. američki predsjednik Donald Trump potpisao je sporazum o okončanju rata u Gazi u Egiptu, kojem su nazočili brojni šefovi država i vlada, ali ne i sukobljene strane Izrael i Palestinci. Glasno beč.at Stručnjaci i diplomati ističu da sada počinje pravi diplomatski posao. Trump mora zadržati pritisak na izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Sporazum ostavlja otvorenim mnoge ključne točke, što sa sobom nosi i odobravanje i izazove. Prva faza plana poziva na trenutni prekid vatre, oslobađanje izraelskih talaca u zamjenu za pomilovanje palestinskih zatvorenika i humanitarnu pomoć Pojasu Gaze. Druga faza predviđa razoružanje Hamasa i njegovo isključenje iz buduće uprave Pojasa Gaze, iako se Hamas u svom odgovoru nije pozabavio tim uvjetima.

Politički izazovi

Netanyahuova politička situacija mogla bi se promijeniti zbog predstojećih izbora, što bi moglo utjecati na njegovu spremnost na suradnju. Predstavnici Netanyahuove desničarske koalicije izražavaju zabrinutost zbog sporazuma s Hamasom i pozivaju na njegovu potpunu predaju. Oklijevanje Hamasa da se razoruža moglo bi izvršiti pritisak na Netanyahua da se vrati vojnim operacijama. Trump je u prošlosti vršio pritisak na Netanyahua da se ispriča za neuspjeli napad na pregovarače Hamasa i natjera ga da potpiše sporazum.

Trump je stekao utjecaj na Netanyahua jer je podržao Izrael u ključnim pitanjima kao što su priznanje Jeruzalema i Golanske visoravni. Njegova velika popularnost u Izraelu daje mu dodatni utjecaj na Netanyahuovu političku budućnost. Osjetljiva točka u sporazumu je spominjanje moguće buduće palestinske države, što bi u Izraelu nakon napada Hamasa moglo biti teško prihvatljivo. Odbijanje palestinske države također bi moglo smanjiti potporu arapskih država sporazumu, iako je ova klauzula bila ključna za njihovu potporu.

Pojedinosti mirovnog plana

Trumpov mirovni plan od 21 točke predstavljen je arapskim čelnicima tijekom opće debate UN-a u New Yorku. Od Izraela i Hamasa traži velike ustupke. Važne točke plana su:

• Waffenruhe im Gaza-Krieg und sofortige Freilassung aller 48 Geiseln.
• Hunderte palästinensische Gefangene sollen aus der Haft entlassen werden.
• Schrittweiser Rückzug der israelischen Armee aus dem Gazastreifen.
• Hamas darf nicht mehr in der Verwaltung des Gazastreifens mitwirken.
• Das Gebiet soll von einer Übergangsregierung aus palästinensischen Technokraten unter internationaler Aufsicht regiert werden.
• Finanzierung des Wiederaufbaus des Gazastreifens bis zur Umsetzung eines Reformprogramms durch die Palästinensische Autonomiebehörde.
• Einrichtung einer internationalen Stabilisierungstruppe zur Ausbildung einer palästinensischen Polizeitruppe.
• Perspektive auf einen zukünftigen palästinensischen Staat durch Friedensverhandlungen unter US-Vermittlung.

Tony Blair se navodi kao pokretač ideje o privremenoj vladi. Plan također poziva na "deradikalizaciju" Pojasa Gaze i sigurnosna jamstva za Izrael od regionalnih partnera. Unatoč potencijalu za diplomatsko rješenje, plan bi se mogao suočiti s otporom u Izraelu, posebice od strane Netanyahuovih ultradesničarskih koalicijskih partnera, koji odbijaju dvodržavno rješenje.

Unatoč naporima da se postigne mir na Bliskom istoku, situacija je i dalje složena i puna izazova. Mirovni proces uključuje diplomatske napore da se riješi bliskoistočni sukob između Izraela i Palestinaca od 1970-ih, obilježen brojnim neuspješnim pristupima i dubokom političkom podjelom unutar palestinskog vodstva. Kritičari često dosadašnje napore doživljavaju kao politički slogan, zbog nerješivosti sukoba wikipedia.de.