Palestinci gladuju ili ih Izraelci ubijaju tražeći pomoć

Palestinci gladuju ili ih Izraelci ubijaju tražeći pomoć

Nakon 21 mjeseca ratovanja u Gazi, obalni pojas obilježen je sve češćim prizorima smrti i gladi. Ljudi umiru pokušavajući dobiti pomoć, drugi gladuju, a kritike izraelskih postupaka čuju se čak i među mnogim njegovim najbližim saveznicima. Ujedinjeni narodi kažu da je više od 1000 ljudi ubijeno dok su tragali za hranom od kraja svibnja, kada je nova kontroverzna agencija za pomoć, Humanitarna zaklada za Gazu (GHF), započela s radom.

Situacija u Gazi: Potpuna opsada

Prije sukoba Gaza je već bila jedno od najizoliranijih i najgušće naseljenih područja na svijetu, s oko dva milijuna ljudi koji su živjeli na površini od 363 četvorna kilometra. Izrael je godinama održavao strogu kontrolu kopnenom, zračnom i pomorskom blokadom koja je ozbiljno ograničila kretanje robe i ljudi. Prema podacima UN-a, više od polovice stanovnika smatralo se neuhranjenim i živjelo je ispod granice siromaštva.

Prije rata, dotok pomoći u Gazu je narastao na 500 do 600 kamiona dnevno. Ta je brojka od tada pala na prosječno samo 28 kamiona dnevno, izvijestila je u srijedu skupina humanitarnih organizacija. Ostaje nejasno uključuje li ovaj broj kamione koji se koriste za operacije GHF-a.

Humanitarna kriza se pogoršava

Nakon napada Hamasa 7. listopada 2023. u kojem je ubijeno više od 1200 ljudi i uzeto više od 250 talaca, Izrael je naredio "punu opsadu" Gaze, prekinuvši opskrbu strujom, hranom, vodom i gorivom. Kao rezultat toga, brzo se razvila humanitarna kriza jer su se zarobljeni stanovnici suočili s glađu i razornom izraelskom vojnom ofenzivom. Skupine za ljudska prava kritizirale su izraelsku upotrebu hrane kao "ratnog oružja" i optužile zemlju da koristi "kolektivno kažnjavanje".

Kratak predah i privremeni prekid vatre

Kao rezultat međunarodnog pritiska, prve pošiljke pomoći stigle su u Gazu krajem listopada. Privremeni prekid vatre između Izraela i Hamasa započeo je 24. studenog 2023., blago povećavši dotok pomoći. Ali prekid vatre je propao tjedan dana kasnije.

Isporuke pomoći zatim su ponovno pale, dok su stroge izraelske kontrole nastavile odgađati isporuke. Izraelske vlasti su rekle da su provjere bile neophodne kako bi se Hamas spriječio u preusmjeravanju pomoći, dok su humanitarni dužnosnici optužili Izrael da je namjerno smanjio pomoć.

Urušavanje društvenog poretka

Kako je izraelska ofenziva uništila dijelove Gaze, raselivši većinu njezinih stanovnika i oslabivši kontrolu Hamasa, bezakonje se proširilo. Pljačka je postala nova prepreka za kamione UN-a, a žrtve na mjestima pružanja pomoći su se povećale. UN je samo nekoliko tjedana nakon početka rata upozorio da se javni red počinje rušiti jer su očajni Palestinci krali brašno i higijenske proizvode iz skladišta.

U studenom 2024. UN je ponovno oglasio uzbunu rekavši da je mogućnost dostave pomoći “potpuno nestala”. U jednoj od najgorih pljački izgubljeno je više od 100 kamiona. Vozači su pod prijetnjom nasilja bili prisiljeni istovariti kamione, radnici su ozlijeđeni, a vozila su pretrpjela znatnu štetu.

Nova humanitarna organizacija i tragedija gladi

U siječnju ove godine Izrael je zabranio UNRWA-i rad u Gazi, lišavajući stotine tisuća ljudi pristupa vitalnim uslugama poput hrane, zdravstvene zaštite i obrazovanja. U svibnju je GHF objavio da će početi s distribucijom pomoći uz odobrenje Izraela. Neposredno prije pokretanja, direktor GHF-a Jake Wood dao je ostavku, rekavši da je nemoguće izvršiti posao "uz strogo poštovanje humanitarnih načela humanosti, neutralnosti, nepristranosti i neovisnosti".

UN je odbio sudjelovati u ovom modelu jer je GHF prekršio neka osnovna humanitarna načela. Kritičari su istaknuli da postoji samo mali broj distribucijskih točaka GHF-a u južnoj i središnjoj Gazi - daleko manje nego prema prethodnom modelu UN-a, što je rezultiralo velikim okupljanjem ljudi na ograničenim lokacijama.

U nedjelju je Ministarstvo zdravstva Gaze izvijestilo da je deset ljudi umrlo od gladi i pothranjenosti u 24 sata, čime je ukupan broj Palestinaca umrlih od gladi na 111. U srijedu je 111 međunarodnih humanitarnih organizacija pozvalo Izrael da prekine blokadu i pristane na primirje, upozoravajući da su zalihe u enklavi sada "potpuno iscrpljene".

Međunarodne reakcije i budućnost pomoći

Izraelski dužnosnik rekao je na tiskovnoj konferenciji u srijedu da se u budućnosti očekuje slanje više pomoći u enklavu. "Želimo vidjeti sve više i više kamiona koji ulaze u Gazu i distribuiraju pomoć sve dok Hamas nije uključen", rekao je dužnosnik.

Međunarodni pritisak na Izrael nastavlja rasti, uključujući i pritisak Sjedinjenih Država. U ponedjeljak su ministri vanjskih poslova 25 zapadnih zemalja kritizirali Izrael zbog "kapne pomoći" Pojasu Gaze. Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je izjavu kao "nerealnu".