Učitelji u Austriji: 51 neplaćeni dan i sve veći stres!

Učitelji u Austriji: 51 neplaćeni dan i sve veći stres!

Nedavna studija “GoStudent” pokazuje da učitelji u Austriji rade neplaćeni u prosjeku 51 dan. Ovo alarmantno otkriće naglašava značajne izazove s kojima se mnogi učitelji svakodnevno susreću jer ih nedostatak osoblja tjera da rade duže. Prema studiji, više od 66% ispitanih izjavilo je da im se opterećenje znatno povećava zbog odsutnosti kolega. Učitelji rade i tijekom praznika koji nisu potpuno slobodni, ulažući preko 130 sati u planiranje lekcija i ispravke tijekom tog vremena. Kaže se da učitelji rade u prosjeku 12 sati prekovremeno tjedno tijekom školskih sati, pri čemu većina tog prekovremenog rada odlazi na planiranje lekcija, pripremu materijala i ispravke.

Studija se temelji na opsežnoj anketi i analizi korištenja vremena i uključuje 252 učitelja iz Ujedinjenog Kraljevstva, Austrije, Njemačke, Italije i Španjolske. U analizu su bili uključeni sudionici svih školskih razina, što rezultate čini još značajnijim. Iznenađujuće, više od dvije trećine ispitanika kaže da dugo radno vrijeme ima negativan utjecaj na njihovo mentalno zdravlje. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da više od 50% nastavnika traži financijsku potporu od države, jer 72% ispitanika smatra da se premalo čini na nadoknadi prekovremenog rada.

Stres u učiteljskoj profesiji

Još jedan aspekt koji opterećuje uvjete rada nastavnika je lažna percepcija javnosti o učiteljskoj profesiji kao o honorarnom poslu. Mnogi učitelji imaju zajedničko radno mjesto, što uključuje nastavu u školi, kao i pripremu i naknadni rad. U Njemačkoj, gdje prema statistici učitelji odsluže mnogo nastavnih sati u usporedbi s onima u EU, suočavanje s nemotiviranim i nediscipliniranim učenicima te visoka razina buke u učionici dovode do dodatnog stresa. Ovo je pojačano činjenicom da učitelji često ne mogu pronaći jasnu razliku između profesionalnog i privatnog života. Petnaest posto nastavnika također smatra da im dodatni zadaci i administrativni poslovi čine posao stresnijim.

Pandemija korone nije popravila situaciju; Zatvaranje škola i neadekvatne digitalne mogućnosti doveli su do povećanja opterećenja i stresa. Studije pokazuju da se otprilike jedan od tri učitelja osjeća preopterećenim. Važnost zdravlja učitelja odavno je prepoznata, zbog čega je hitno potreban razvoj preventivnih mjera i tehnika za suočavanje sa stresom.

Mjere promicanja zdravlja

Kako bi odgovorili na izazove u učiteljskoj profesiji, razne savezne države uspostavljaju programe promicanja zdravlja. U Baden-Württembergu postoje posebne ponude za promicanje zdravlja, dok Bavarska želi poboljšati zadovoljstvo poslom s programom “LehrKraftStärken”. Berlin i Brandenburg oslanjaju se na strukturirani zdravstveni menadžment s analizom početne zdravstvene situacije. Ovi programi često također uključuju podučavanje i obuku za poboljšanje fizičkog i mentalnog zdravlja.

Obrazovna istraživačica Bärbel Wesselborg istražuje čimbenike koji dovode do stresa među učiteljima. Njezino istraživanje već je dovelo do novih uvida u čimbenike stresa i otpornosti u učiteljskoj profesiji, što bi moglo biti presudno za razvoj pozitivnih promjena. Potreba da se zdravlje učitelja promatra kao sastavni dio svakodnevnog školskog života te da se promiče kultura povratne informacije kako bi se smanjio stres i ojačalo zdravlje učitelja postaje sve veća.