Karin Prien: Jezični testovi za četverogodišnjake i potreba za vrtićem na vidiku!

Karin Prien: Jezični testovi za četverogodišnjake i potreba za vrtićem na vidiku!

Potražnja za sveobuhvatnim jezičnim testovima za četverogodišnjake u Njemačkoj postaje sve važnija. Ministrica obrazovanja i obitelji Karin Prien (CDU) naglašava da bi rezultati ovih testova trebali dovesti do obveznih usluga jezične podrške prije polaska u školu. Ove su mjere dio opsežnog plana za poboljšanje prijelaza između vrtića i škole. Glasno oe24 Međutim, odluka o uvođenju ovih testova i mogućem zahtjevu za vrtić je u rukama saveznih država.

Prien smatra da bi obavezno vrtiće moglo donijeti prednosti. Ističe i roditeljsku odgovornost roditelja za koju smatra da je ključna za odgoj u ranom djetinjstvu. Sve veći udio djece s lošim početnim izgledima smatra se zabrinjavajućim, zbog čega su potrebne pojačane obrazovne kompenzacijske mjere. Prien vidi suradnju između roditelja, vrtića i škola kao ključnu za suzbijanje ovih izazova.

Korištenje mobitela u školama

Drugi aspekt Prienovih reformskih planova je pitanje korištenja mobitela u školama. Zalaže se za zabranu korištenja privatnog mobitela u osnovnim školama jer je prekomjerno vrijeme ispred ekrana povezano s lošim uspjehom u učenju i psihosocijalnim problemima. Ministar je takvu zabranu uveo još 2023. i zbog toga je bio kritiziran u nekim krugovima. Unatoč tome, rasprava o korištenju mobitela u školama dobila je zamah, posebno zbog zabrinutosti oko dječje koncentracije i komunikacijskih vještina, koje su ugrožene visokim razinama vremena provedenog pred ekranom.

Ne mogu se zanemariti ni problemi u vrtićima. Nedavna studija, prema taz izvješća pokazuje da se upravljanje vrtićima u Njemačkoj suočava s velikim izazovima, uključujući nedostatak kvalificiranih radnika i neadekvatnu jezičnu podršku. Preko 84% voditelja vrtića prijavilo je povećani nedostatak osoblja u prošloj godini. Osim toga, mnogi se žale na veliko administrativno opterećenje koje im često otežava obrazovni rad.

Poziva na dodatnu podršku

Studija također otkriva da više od 99% uprave dječjih vrtića dobiva priznanje od djece i 88% od roditelja, ali samo 13% dobiva priznanje od savezne politike. Ovaj nedostatak uvažavanja, pojačan negativnim izvještavanjem, smatra se dijelom problema kada je u pitanju poboljšanje kvalitete u vrtićima. Tomi Neckov, zamjenik saveznog predsjednika VBE-a, stoga zahtijeva da su hitno potrebne praktične mjere za promicanje jezika kako se djeca koja ne govore njemački ne bi dovela u nepovoljan položaj.

Ministrica također ističe da učinkovita jezična provjera znanja i jezična podrška zahtijevaju i spremnost nastavnika za zahtjevnije skupine učenika. Jedan od ciljeva je prepoloviti stopu napuštanja škole do 2035. To bi trebalo podržati ulaganjem u obrazovnu infrastrukturu, povećanjem broja ponuda koje nude škole i usluge za skrb o mladima te poboljšanjem jezične podrške u vrtićima.

Općenito, rasprava o poboljšanju obrazovanja u ranom djetinjstvu i ulozi vrtića i škola u Njemačkoj i dalje je intenzivna. Ostaje za vidjeti kako će se planirane reforme provesti u praksi i kakav će konkretan učinak imati na pogođenu djecu i njihove obitelji.