Izrael prijeti Iranu ubojstvom glave - moguće posljedice

Izrael prijeti Iranu ubojstvom glave - moguće posljedice

Dok američki predsjednik Donald Trump razmišlja o pridruživanju izraelskom napadu irana, postavlja se sve više pitanja o tome može li takva intervencija dovesti do promjene režima u Teheranu. Takav izlaz nosi rizik od podjele zemlje i slanja udarnih valova kroz regiju. Stručnjaci upozoravaju da se Iran, kojeg karakteriziraju dugotrajni separatistički pokreti, da bi se borba za vlast i neovisnost mogla suočiti s unutarnjim fragmentacijom i kaosom ako vlada padne.

Napetosti u Iranu i reakcije SAD -a

Nakon što je izvijestio o odbacivanju izraelskog plana za ubojstvo ajatolah ali khamenei, Trump je ovog tjedna objasnio da je Vrhovni vodič irans je "jednostavan cilj".

"Znamo točno gdje se skriva tako i" vrhunski vođa ", u utorak je napisao Trump u doprinosu za istinu Social. "On je jednostavan cilj, ali siguran je tamo - nećemo ga isključiti (ne ubijamo!) Ni pod kojim uvjetima, barem ne sada."

Rizici promjene režima

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu također nije isključio Khamenei i izrazio da smrt najboljeg vodiča "neće eskalirati sukob, već će završiti". U četvrtak je ministar obrane Izrael Katz rekao da Khamenei ne bi trebao "nastaviti" nakon što je iranska raketa upoznala bolnicu u Izraelu.

Iran je nacija s preko 90 milijuna ljudi i ima jednu od najstarijih kontinuiranih kultura na svijetu. Unatoč raznovrsnoj populaciji etničkih i vjerskih skupina koje su u različito vrijeme tražile autonomiju, Islamska Republika svoja je granica zadržala uglavnom stabilne oko 100 godina.

Komentari izraelskih i američkih dužnosnika pokrenuli su nagađanja o tome kako bi Iran mogao izgledati kad je Khampeni ubijen. Stručnjaci upozoravaju da bi se zemlja mogla suočiti s nizom scenarija, uključujući krhotine ili čak građanski rat.

Posljedice promjene režima

86-godišnji sveštenik vladao je Iranom više od 35 godina kao najvišim autoritetom i na vlast je došao desetljeće nakon islamske revolucije 1979. godine, koja je pala monarha koju su podržale Sjedinjene Države. Tijekom godina objedinio je vlast i vladao tvrdom rukom pod strogim islamskim zakonodavstvom. Depresivan je val vala protesta koji je zahtijevao socijalne slobode i proširio domet Irana daleko izvan njegovih granica mrežom reprezentativnih milicija.

je li Khamenei umro i tko bi ga mogao zamijeniti, neizvjesno je. Najbolji vodič je za život odabrao 88 članova i ne daje službenog nasljednika. Nejasno je tko bi mogao uspjeti Khamenei, ali ovaj bi proces mogao privući separatističke skupine koje dugo ne vole Islamsku Republiku.

Izrael je već ubio nekoliko ključnih ljudi u iranskoj vojsci, a stručnjaci kažu da je režim sada najslabiji. Trita Parsi, potpredsjednica Instituta Quincy u Washingtonu, D.C., rekla je da će promjena režima zahtijevati da Izrael ili Sjedinjene Države imaju na umu osobu da zamijene Khameni i pošalju trupe u zemlju.

Uloga Reza Pahlavi

Slika koju bi Izrael vjerojatno preferirao je Reza Pahlavi, sin smještenog iranskog monarha, koji je bio depresivan u Sjedinjenim Državama, koji je bio deroniran 1979. godine. Pahlavi je podržao mjere Izraela, koje su ga pohvalile od nekih u iranskim dijaporama, ali i kao i kao i također. "Uskoro u Teheranu", objavio je u petak izraelski ministar za pitanja dijaspore Amichai Chikli na X i objavio sliku na kojoj ruši ruku nasmijanim Pahlavijem. Pahlavi je rekao za BBC News da je sukob Izraela s Iranom prilika za svrgavanje iranskog režima.

Stabilnost i rizik od kaosa

Ako je najbolji vodič ubijen i Vijeće Guardiana odgađa imenovanje nasljednika, rizik od nestabilnosti mogao bi se povećati, upozoravaju stručnjaci. Moguća posljedica ubojstva Khameneisa mogla bi biti ukupni kolaps režima. Parsi je istaknuo: "Srušavanje režima znači srušiti državu i imati kaos koji je uslijedio."

Ako padne iranski režim, moglo bi slijediti nekoliko scenarija koji ne bi bili prednost SAD -a ili susjednih zemalja. Hamed Mousavi, izvanredni profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Teheranu, upozorio je da vojne intervencije "rijetko vode demokratizaciji". "Pogledajte primjer Iraka i Afganistana ... obje su zemlje nestabilne dugi niz godina", rekao je Mousavi i dodao da je Iran "još složeniji" od ovih nacija.

Učinci na etničke skupine u Iranu

Iran ima raznoliku populaciju, uključujući Perser, Azerbejdžane, Arape, Baloch i Kurde. Prema Khamenisu desetljećima vladavine, Islamska Republika u velikoj je mjeri pokušala kontrolirati civilne i etničke nemire, usprkos zlostavljanju koje su neke skupine doživjele. Manjine su bile diskriminirane u svom pristupu obrazovanju, zapošljavanju, odgovarajućem životnog prostora i političkih ureda, kako je prošle godine izvijestio Amnesty International.

Azerbejdžanski čine oko 16 % ukupnog stanovništva Irana i dio je najveće i najbolje integrirane manjine u Islamskoj Republici, ali ipak su doživjeli nejednakosti. Arapi, koji broje do 4 milijuna ljudi, također su bili pod utjecajem marginalizacije tijekom godina. Baloch, skupina plemena koja govore balochi jezik, čini gotovo 5 milijuna iranskog stanovništva. Pretežno sunitska skupina širi se na susjedni Pakistan i Afganistan, što sadrži mogućnost da se separatistički sukobi prosuju po granicama.

Još jedna etnička skupina su Kurdi, koji čine oko 10 % iranskog stanovništva i uglavnom se naseljavaju na granicama Iraku i Türkiye. Izloženi su duboko ukorijenjenoj diskriminaciji, kako je izvijestila Amnesty. Kurdska pobuna u Iranu također bi bila velika briga za susjede Iraka i Türkiye, a obje imaju velike kurdske manjine s potragom za neovisnošću. Ako padne iranski režim, "uz podršku etničkim separatističkim skupinama Izraelca i možda Sjedinjenih Država", komentirao je Parsi i upozorio na državu u kojoj će se ostaci države trljati u borbi protiv separatista.

Fatemeh Haghighighatjoo, generalni direktor nenasilne inicijative za demokraciju i bivšeg iranskog zastupnika, koji odbacuje trenutni režim, izrazio je strah da bi Iran mogao kliznuti u sukob građana ako padne trenutno pravilo. "Želim se osloboditi ovog režima. Opozicija sam", rekla je u intervjuu za CNN. "Moja najveća briga je ... Vidim znakove građanskog rata."