Izrael prijeti Iranu ubojstvom svog vođe - moguće posljedice

Izrael prijeti Iranu ubojstvom svog vođe - moguće posljedice

Dok američki predsjednik Donald Trump razmatra pridruživanje izraelskom napadu na Iran, sve više se postavljaju pitanja bi li takva intervencija mogla dovesti do promjene režima u Teheranu. Takav ishod riskira podjelu zemlje i izazivanje šoka u regiji. Stručnjaci upozoravaju da bi se Iran, obilježen dugotrajnim separatističkim pokretima koji se bore za moć i neovisnost, mogao suočiti s unutarnjom fragmentacijom i kaosom ako vlada padne.

Napetosti u Iranu i reakcije SAD-a

Nakon izvješća o njegovom odbijanju izraelskog plana da se ubije ajatolah Ali Khamenei, Trump je ovaj tjedan rekao da vrhovni vođa Irana je “laka meta”.

"Točno znamo gdje se skriva takozvani 'vrhovni vođa'", napisao je Trump u objavi na Truth Socialu u utorak. "On je laka meta, ali tamo je siguran - nema šanse da ga sredimo (ne ubijemo!), barem ne sada."

Rizici promjene režima

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu također nije isključio mogućnost ciljanja Khameneija, rekavši da smrt vrhovnog vođe "neće eskalirati sukob, već ga okončati". U četvrtak je ministar obrane Israel Katz rekao da Khamenei ne bi trebao "nastaviti postojati" nakon što je iranski projektil pogodio bolnicu u Izraelu.

Iran je nacija od preko 90 milijuna ljudi i ima jednu od najstarijih kontinuiranih kultura na svijetu. Unatoč raznolikom stanovništvu etničkih i vjerskih skupina koje su u različitim vremenima tražile autonomiju, Islamska Republika je svoje granice održala uglavnom stabilnima oko 100 godina.

Komentari izraelskih i američkih dužnosnika potaknuli su nagađanja o tome kako bi Iran mogao izgledati ako Khamenei bude ubijen. Stručnjaci upozoravaju da bi se zemlja mogla suočiti s nizom scenarija, uključujući kišne oluje ili čak građanski rat.

Posljedice promjene režima

Ovaj 86-godišnji svećenik vladao je Iranom kao njegova najviša vlast više od 35 godina, a na vlast je došao desetljeće nakon Islamske revolucije 1979. kojom je svrgnut monarh kojeg su podržavale SAD. Tijekom godina učvrstio je vlast i vladao čvrstom rukom prema strogim islamskim zakonima. Srušio je val za valom prosvjeda koji su zahtijevali društvene slobode i proširio doseg Irana daleko izvan njegovih granica kroz mrežu posredničkih milicija.

Neizvjesno je hoće li Khamenei umrijeti i tko bi ga mogao zamijeniti. Vrhovnog vođu doživotno bira Skupština stručnjaka od 88 članova i ne imenuje službenog nasljednika. Nije jasno tko bi mogao naslijediti Khameneija, ali proces bi mogao privući separatističke skupine koje već dugo gaje antipatije prema Islamskoj Republici.

Izrael je već ubio nekoliko ključnih osoba u iranskoj vojsci i stručnjaci kažu da je režim sada najslabiji. Trita Parsi, potpredsjednica Instituta Quincy u Washingtonu, D.C., rekla je da bi promjena režima zahtijevala da Izrael ili Sjedinjene Države imaju na umu osobu koja bi zamijenila Khameneija i poslala trupe u zemlju.

Uloga Reze Pahlavija

Ličnost koju bi Izrael vjerojatno preferirao je Reza Pahlavi, sin svrgnutog iranskog monarha koji živi u SAD-u i koji je svrgnut s prijestolja 1979. Pahlavi je podržao akcije Izraela, zaradivši pohvale nekih u iranskoj dijaspori, ali i optužbe za izdaju od mnogih drugih. "Uskoro u Teheranu", objavio je izraelski ministar dijaspore Amichai Chikli na X u petak, podijelivši sliku na kojoj se rukuje s nasmijanim Pahlavijem. Pahlavi je za BBC News rekao da je sukob Izraela s Iranom prilika za svrgavanje iranskog režima.

Stabilnost i rizik od kaosa

Ako vrhovni vođa bude ubijen, a Vijeće čuvara odgodi imenovanje nasljednika, rizik od nestabilnosti mogao bi se povećati, upozoravaju stručnjaci. Moguća posljedica Khameneijeva ubojstva mogla bi biti potpuni kolaps režima. Parsi je istaknuo: "Pad režima znači rušenje države i dopuštanje kaosa koji je uslijedio."

Ako iranski režim padne, moglo bi uslijediti nekoliko scenarija koji ne bi išli na ruku Sjedinjenim Državama ili susjednim zemljama. Hamed Mousavi, izvanredni profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Teheranu, upozorio je da vojne intervencije "rijetko dovode do demokratizacije". "Pogledajte primjer Iraka i Afganistana... Obje su zemlje bile nestabilne mnogo godina", rekao je Mousavi, dodajući da je Iran "još kompliciraniji" od tih nacija.

Utjecaj na etničke skupine u Iranu

Iran ima raznoliko stanovništvo uključujući Perzijance, Azerbejdžance, Arape, Balohe i Kurde. Pod Khameneijevom desetljećima dugom vladavinom, Islamska Republika je uglavnom pokušavala kontrolirati građanske i etničke nemire, unatoč zlostavljanjima koja su pretrpjele neke skupine. Manjine su se suočavale s diskriminacijom u pristupu obrazovanju, zapošljavanju, odgovarajućem stanovanju i političkom položaju, izvijestio je prošle godine Amnesty International.

Azerbajdžanci čine oko 16% ukupnog stanovništva Irana i najveća su i najintegriranija manjina u Islamskoj Republici, ali su unatoč tome iskusili nejednakosti. Arapi, kojih ima do 4 milijuna ljudi, također su se tijekom godina suočavali s marginalizacijom. Balochi, skupina plemena koja govore jezikom Balochi, čine gotovo 5 milijuna iranskog stanovništva. Pretežno sunitska skupina proteže se u susjedni Pakistan i Afganistan, povećavajući mogućnost da se separatistički sukobi preliju preko granica.

Druga etnička skupina su Kurdi, koji čine oko 10% stanovništva Irana i žive uglavnom na granicama s Irakom i Turskom. Suočeni su s duboko ukorijenjenom diskriminacijom, izvijestio je Amnesty. Kurdska pobuna u Iranu također bi bila velika briga za susjede Irak i Tursku, u kojima obje imaju velike kurdske manjine koje traže neovisnost. Ako iranski režim padne, "očekivala bi se potpora etničkim separatističkim skupinama od strane Izraelaca i možda SAD-a", komentirao je Parsi, upozoravajući na situaciju u kojoj bi ostaci države bili izbrisani u borbi protiv separatista.

Fatemeh Haghighatjoo, izvršna direktorica Nenasilne inicijative za demokraciju i bivša iranska zastupnica koja se protivi trenutnom režimu, izrazila je bojazan da bi Iran mogao upasti u građanski sukob ako trenutna vladavina padne. "Želim se osloboditi ovog režima. Ja sam opozicija", rekla je za CNN. "Moja najveća briga je... vidim znakove građanskog rata."