Bečka klinika za odvikavanje od ovisnosti na raskrižju: neizvjesna budućnost nakon prodaje

Bečka klinika za odvikavanje od ovisnosti na raskrižju: neizvjesna budućnost nakon prodaje

Posljednjih mjeseci Bečki institut Anton Proksch, jedna od najpoznatijih europskih klinika za ovisnosti, dospjela je na naslovnice. Od redizajna u rujnu, koji je bio popraćen raznolikom ponudom terapija, institut se suočava s neizvjesnom budućnošću: zdravstveni djelatnik Vamed planira prodati institut. Klinika trenutno liječi oko 250 pacijenata, s primarnim fokusom na alkohol i druge ovisnosti.

Lokacija u Vienna-Liesingu, koja je nedavno renovirana, nije poznata samo lokalno, već ima i nacionalni značaj. Vamed ima 60 posto dionica, dok 40 posto pripada Zakladi Anton Proksch koju među ostalima podupiru Grad Beč i Radnička komora. U industriji su se vodile intenzivne rasprave o Vamedovim namjerama da proda institut.

Razvoj prodaje

U proljeće se doznalo da Vamed želi prodati institut zajedno s još 20 rehabilitacijskih ustanova francuskoj privatnoj tvrtki PAI. Unatoč negodovanju javnosti, posebice njemačkog ministra zdravstva Karla Lauterbacha, koji je fond opisao kao "skakavca", prodaja je djelomično povučena. Od 1. listopada ukupno je 14 ustanova prešlo u PAI, dok sedam ustanova, među kojima je i Institut Anton Proksch, nije prodano. Uz nedavno zaprimljeni javnobilježnički akt, u tijeku su pravni koraci da se kupoprodaja konačno završi.

Mogućnost da Zaklada Anton Proksch sama stekne udio Vameda postoji, ali je još neizvjesna. Grad Beč bi vjerojatno mogao preuzeti vodstvo i eventualno integrirati kliniku u Bečko zdravstveno društvo. Ova bi varijanta mogla značiti temeljne promjene za kliniku, ali sa sobom nosi i izazove, budući da je institut bio pod uvrštenim ulagačem, a sada su ga, među ostalim, mogle kupiti tvrtke koje ne kotiraju.

Ekonomski izazovi

Institut Anton Proksch prošle je godine morao zabilježiti financijski gubitak od 840.000 eura, najvećim dijelom zbog radova na obnovi. Dnevnicu za pacijente pokriva socijalno osiguranje, ali zavod se mora boriti da dovoljno popuni krevete. Održavanje stabilne stope popunjenosti pacijenata ključno je kako bi se osigurala ekonomska osnova klinike i kvaliteta njezine ponude.

Pritisak na kliniku pojačan je i zbog glasina o mogućim kupcima poput Vinzenz grupe ili drugih igrača iz zdravstvenog sektora. Iako su takve akvizicije često usmjerene na povećanje profita, zaposlenici izražavaju zabrinutost da bi to moglo negativno utjecati na kvalitetu skrbi za pacijente. “Prije smo bili puno više ustanova za rehabilitaciju, a sada smo postali mnogo više bolnica,” izvještava zaposlenik o promjeni prakse liječenja.

U tom kontekstu, gradski vijećnik za zdravstvo Peter Hacker izrazio je zabrinutost da bi se promjena vlasništva mogla fokusirati na profitabilnost, a ne na dobrobit pacijenata. Zaposlenici se zalažu za preuzimanje od strane grada ili neprofitnih organizacija i traže da se s tržišta zdravstvenih usluga isključe ustanove koje traže samo kratkoročni profit.

Sljedeća faza bit će ključna za budućnost Instituta Anton Proksch. Uključeni akteri, i javni i privatni, moraju pronaći rješenje koje osigurava skrb za pacijente i uvažava interese zaposlenika. Pričekajmo i vidimo kako će se situacija razvijati i kakve će odluke biti donesene kako bi se nastavio važan rad ove klinike za ovisnosti.