Glazbeno putovanje kroz vrijeme: Otkrijte bečku subkulturu u Hernals i Ottakring

Glazbeno putovanje kroz vrijeme: Otkrijte bečku subkulturu u Hernals i Ottakring

U srcu Hernala zaživi se fascinantna priča o cvjetanom punk fenomenu. Gerald Hollerer, entuzijastični kolekcionar i glazbeni živac, sa strašću sa strašću govori o vremenu kada je to pulsiralo u okrugu, a kreativna sloboda potaknula mlade da izražavaju i odupiru. Krajem 1970 -ih, u mirnom gostionici zvanom "Lindengarten", okupili su se brojni lokalni glazbenici i pankeri kako bi slijedili svoju strast prema glazbi i organizirali koncerte.

Godina 1980. bila je prekretnica u ovom neočekivanom prizoru. A-gen 53, jedan od prvih ženskih punk bendova u Beču, pojavio se i ostavio trajan dojam. Band, čiji je naziv simbolično stajao za vaginalni supozitorij, promijenio je način na koji su opaženi način na koji su glazba i subkultura. "Samo su bacili šarene kapsule u publiku", prisjeća se Hollerer, dodajući sa osmijehom: "Ljudi su mislili da su šećer."

Kreativna sloboda u Hernalsu

Ova anegdota ne samo da daje uvid u kreativnost i humor tog vremena, već također pokazuje kako je pokret punka u Beču stekao snagu. Hollerer namjerava podijeliti ove priče dok vodi manje skupine ulicama okruga, koje su nekada bile pozadina za brojne kulturne pokrete.

"Svaki kutak u Hernalsu ima svoju priču", objašnjava s zaraznim entuzijazmom. Povezanost starih gostionica i modernih glazbenih lokacija koje danas oblikuju okrug postaje jasna kada slušate priče o Hollereru. Odustao je od posla na radio stanici FM4 kako bi se posvetio u potpunosti "pop kulturi", što i turiste i mještane približava malom prizoru.

Zbog svojih turneja, Hollerer ne samo da prenosi znanje o prošloj povijesti bendova, već i podiže svijest o bogatoj kulturnoj baštini, koja se slaže u bečkom periferiji. Oživljavanje ovih priča važno je ojačati kulturni identitet okruga i promovirati dijalog o značajnoj ulozi glazbe u povijesti grada.

Ovako Hernalsov mali okrug postaje poprište velikog kulturnog povratka. To su mjesta kao što su "Lindengarten" koja ne samo da su služila kao pozadina za koncerte, već i kao centri za društvene i kreativne interakcije. Odgovor koji ta sjećanja i danas uzrokuju među ljudima živahni je znak stalne važnosti glazbe u našem životu.

"Želio bih pokazati ljudima da stoji priča iza svake note i svakog pojavljivanja", zaključuje Hollerer s osmijehom. Ostaje da se nadamo da će njegov plan da više stavlja lokalnu kulturu i povijest u svjetlost ne samo da izaziva zanimanje za glazbene korijene Beča, već i nadahnjuje buduće generacije da budu kreativni i pronašli svoj vlastiti put na glazbenoj sceni.