Tropske džungle u opasnosti: uništenje doseglo novi rekord!

Tropske džungle u opasnosti: uništenje doseglo novi rekord!

Uništavanje tropskih džungli poprimit će alarmantne razmjere 2024. godine. Prema Institutu za svjetske resurse (WRI), uništeno je ukupno 6,7 milijuna hektara tropskih šuma, što je jednako površini Paname. To je najviša razina od početka prikupljanja podataka 2002. godine, kao beč.at prijavio. Prema riječima sudirektorice WRI-a Elizabeth Goldman, neviđena razina uništenja iznimno je važna ne samo za biološku raznolikost već i za skladištenje ugljika.

Ono što posebno zabrinjava jest da je gotovo polovica uništenja, uz emisiju od 3,1 milijardu tona CO2, posljedica šumskih požara. Ove požare uglavnom uzrokuje čovjek, a pogoršavaju ih klimatske promjene. Osim toga, 2024. bila je najtoplija godina otkad se vode mjerenja vremena, čemu je dijelom pridonijeo i klimatski fenomen El Niño.

Klimatske promjene i šumski požari

Gotovo 3000 šumskih požara zabilježeno je u brazilskoj Amazoni u veljači 2024. Ti su požari, zajedno s požarima u Boliviji i Venezueli, emitirali procijenjenih 4,1 megatona CO2, prema EU programu za promatranje Zemlje Copernicus. U Venezueli je emisija iznosila 5,2 megatona, a Bolivija je zabilježila rekordnu emisiju od 0,3 megatona, tj. tagesschau.de prijavio.

Ova suša, koja se dogodila 2024., dovela je do najgorih šumskih požara od početka vođenja evidencije 1999. Stručnjaci sumnjaju da je fenomen El Niño odigrao ključnu ulogu u povijesnoj suši u Amazoni. Klimatske promjene također su povećale vjerojatnost takvih suša 30 puta.

Globalni učinci uništavanja šuma

Situacija ne pogađa samo Brazil, već i druge zemlje poput Bolivije, koja je na drugom mjestu po uništavanju tropskih šuma. Ta se razaranja utrostručila u odnosu na prethodnu godinu, također uglavnom zbog požara. Situacija se također pogoršala u Kongu 2024. godine, dok je napredak postignut u zaštiti tropskih šuma u Indoneziji i Maleziji.

Povijesni uzroci uništavanja šuma kreću se od potražnje za palminim uljem, sojom, govedinom i drvetom do novih izazova koje postavlja povećana potražnja za proizvodima poput avokada i zrna kakaovca. Osim toga, rudarenje i potražnja za određenim metalima pridonose progresivnom uništavanju šuma i sve više pogoršavaju situaciju.

Osim toga, prema studiji provedenoj 2021. godine, amazonska prašuma u Brazilu više ne može apsorbirati ugljični dioksid i čak bi mogla emitirati CO2. Bilanca najveće šume na svijetu je negativna jer krčenje šuma i požari rezultiraju većim gubitkom drva nego što se dodaje rastom.

Glasno spektrum.de Ovo je problematičan signal ne samo za Brazil, već i za šume diljem svijeta, koje pate od suše, insekata i sve većeg pritiska zbog poljoprivredne upotrebe. Unatoč negativnim kretanjima, šume diljem svijeta i dalje pokazuju pozitivnu ravnotežu u ukupnoj apsorpciji CO2, što znači da mogu apsorbirati više CO2 nego što izgube.