Tragična nesreća na poslu: 26-godišnjak u Ranshofenu smrtno ozlijeđen!

Tragična nesreća na poslu: 26-godišnjak u Ranshofenu smrtno ozlijeđen!

Ranshofen, Österreich - U četvrtak, 24. travnja 2025. godine, došlo je do tragične nesreće u okrugu Ranshofen, Braunau, u kojoj je umro 26-godišnji muškarac. Incident se dogodio u 11:00 sati u radu proizvođača aluminija. Radnik je ubio dugačak 7,5 metara i oko 1.000 kilograma, koji su pali na njega tijekom transporta s dizalicom. Unatoč neposrednom alarmu, liječnik za hitne slučajeve mogao je utvrditi samo smrt čovjeka. Takve ozbiljne nesreće rada bacaju svjetlo na rizike koje mnogi zaposlenici moraju uzimati svakodnevno, posebno u opasnim profesijama.

Statistika pokazuje da je najopasnije vrijeme za radne nesreće između 10:00 i 12:00. Mladi zaposlenici u dobi od 18 do 29 godina imaju stopu nesreće od 35 nesreća na 1.000 radnika u potpunom vremenu, dok manje tvrtke (mlađe od 50 zaposlenika) imaju veću stopu nesreća od 60 nesreća na 1.000 punih radnika. U velikim tvrtkama (preko 250 zaposlenih) ova stopa iznosi 30 nesreća na 1.000 radnika u potpunom vremenu. Oko 65% smrtnih radnih nesreća nastaje zbog padova i nesreća s strojevima, što naglašava važnost sigurnosnih mjera opreza i zaštite zaposlenika.

Učestalost i uzroci radnih nesreća

Statistika nesreće pokazuje da su muškarci posebno utjecali na takve nesreće, u oko 70% slučajeva. Strani radnici imaju veću stopu nesreća od 50 nesreća na 1.000 radnika u potpunom vremenu. Većina nesreća često se javlja na montaži i petkom, dok ljetni i zimski mjeseci pokazuju najveću stopu nesreće. Osim toga, radnici u smjeni i s prekovremenim radnim vremenom su 30% više u riziku. U prvih šest mjeseci zaposlenja na nove zaposlenike posebno utječu nesreće. Najčešće profesije s povećanim rizikom su građevinski radnici, šumski radnici, poljoprivrednici, vozači kamiona, kao i radnici metala i strojarstva.

U Njemačkoj je 2022. godine prijavljeno ukupno 844.284 nesreće rada, što znači pad za 21.325 slučajeva u odnosu na prethodnu godinu. Broj smrtnih radnih nesreća smanjio se sa 628 na 533, navodi se u izvješću "Sigurnost i zdravlje na radu", koje je objavila savezna vlada. Taj bi pad mogao biti posljedica poboljšanih sigurnosnih mjera i povećane svijesti o sigurnosti na radu.

Učinci pandemije

Izuzetan trend vidljiv je i u stazama koje su se lagano popele na ukupno 175.440. Ovo povećanje pripisuje se povećanoj mobilnosti i padu matičnog ureda. Pored toga, broj sumnjivih oglasa i priznanja profesionalnih bolesti porastao je za oko 60 posto, što je posljedica povećanja zaraznih bolesti, uključujući Coid-19. Federalna vlada dužna je svake godine obavijestiti njemački Bundestag i savezno vijeće o stanju sigurnosti i zdravlja na radu i aktivno je posvećena boljoj sigurnosti na radu.

Takve tragične nesreće poput ranshofena ilustriraju potrebu za povećanim sigurnosnim mjerama na radnom mjestu kako bi se zaštitili živote zaposlenika i minimizirali rizik od radnih nesreća. Izazov zaštite mladih i novih zaposlenika posebno ostaje središnja briga.

Za više informacija o radnim nesrećama u Njemačkoj, pogledajte [Work Adkud113.de] (https: //arbeitsgärfall113.de/daten/arbeitsgunfall-statistik-deten/) kao i sigurnosnu situaciju na radnom mjestu u Njemačkoj, [Bundes-BERGIERUNG.DE] (HTTPS: Vlada.de/breg-de/aktuelles/GESUND-AM-AM-ARBEITSPLATZ-2248056).