Tirolova sveučilišta oblikuju budućnost: AI za predviđanje prirodnog rizika

Tirolova sveučilišta oblikuju budućnost: AI za predviđanje prirodnog rizika

U prekrasnom tirolu, trenutno se radi uzbudljivi projekt koji bi mogao revolucionirati predviđanje prirodnih događaja. Projekt nazvan Digischutz donosi nekoliko sveučilišta i inovativni start-up pod nazivom GMD za razvoj senzorske mreže. Cilj je koristiti umjetnu inteligenciju (AI) rizik od prirodnih katastrofa poput murija i kamenih udara.

"Do sada smo često reaktivno reagirali na prirodne događaje blokirajući ulice nakon degeneriranog iz degeneracije ili evakuirajućih kuća", kaže Manuel Ferdik, profesor iz MCI -ja, koji vodi projekt. Naglašava potrebu za boljem predviđanjem budućih kamena štrajkova kako bi se na vrijeme pokrenule preventivne mjere.

Multidisciplinarni pristup

Digischeutz nije samo jedan projekt, već pristup zajednice koji kombinira različite discipline za poboljšanje tehnologije za zaštitu tirolskog stanovništva. Prema Ferdiku, važno je da znanstveni i privatni sektor zajedno rade na razvoju otpornog sustava ranog upozorenja.

Osnovni korak je snimanje kamenih udaraca. GMD je razvio posebne senzore koji su već postavljeni na kamene zamke u nekoliko tirolskih regija. Ovi senzori ne samo mjere vibracije uzrokovane kamenjem, već i podatke o okolišu kao što su temperatura i vlaga. U budućnosti bi senzori trebali registrirati i veličinu kamenja koji zadovoljavaju mrežu.

Tehnološke inovacije

Daljnji razvoj ove tehnologije predviđa Sveučilište u Innsbrucku, koje dizajnira prilagođene LORA antene. Ova tehnologija omogućuje prijenos podataka na velikim udaljenostima s niskom potrošnjom energije. Podaci o mjerenju trenutno se prenose putem mreže mobilnih telefona, koja nije samo energetski intenzivna, već i ograničava životni vijek baterije senzora.

"Radimo na korištenju kućišta senzora kao antene i zamjenjujući baterije solarnim rješenjima", Ferdik opisuje buduće planiranje. Na taj bi način sustav mogao postati gotovo neovisan o vanjskoj energiji i optimalno funkcionirati u gruboj tirolskoj prirodi.

Od početka 2025. godine prikupljeni podaci trebaju se koristiti za obuku umjetne inteligencije koja prepoznaje obrasce u prirodnim događajima. Ferdik objašnjava da AI treba naučiti povezati različite čimbenike poput temperature i vlage i procijeniti rizik od kamenih udara na temelju toga.

"Što više podataka prikupljamo, to je bolji AI može naučiti gdje i kada se pojavljuju udarci kamena", objašnjava on. Ovo je značajan korak u postizanju dugoročnog cilja zaštite od probave, koji se također sastoji u interakciji s daljnjim podacima podataka iz vremenskih promatranja, sobnih informacijskih sustava i programa promatranja slamika.

Informacije o ovom inovativnom projektu mogu se naći u detaljnom izvješću www.top.top.top.top.top.top.top.top.top.top.