U rujnu suđenje bivšem direktoru Aule” za ponovno zapošljavanje!

U rujnu suđenje bivšem direktoru Aule” za ponovno zapošljavanje!

Dana 22. svibnja 2025. objavljeno je da će se suđenje za vraćanje na posao protiv bivšeg glavnog urednika desničarskog ekstremističkog časopisa “Aula” održati u rujnu 2025. Najava je stigla od voditelja ureda za medije Regionalnog suda za kaznena pitanja u Grazu. Istrage, koje su pokrenute u posljednjih pet godina nakon pritužbe organizacije za ljudska prava SOS Mitmensch, odnose se na reaktivaciju nacionalsocijalista. Prema OTS, glasnogovornik SOS Mitmenscha Alexander Pollak opisao je proces kao vrlo eksplozivan.

Optuženi je godinama obnašao politički položaj kao političar okruga FPÖ u Grazu. Sam FPÖ je optužen da je sustavno podržavao časopis “Aula”, uključujući i novčane priloge. Obrazovni institut FPÖ pod vodstvom Herberta Kickla postavljao je reklame u “Auli”, iako je propagirao antisemitski sadržaj. Ostali visokorangirani političari FPÖ-a, poput Manfreda Haimbuchnera i Haralda Vilimskog, također su pridonijeli potpori časopisa.

Podupiranje antisemitizma

Organizacija za ljudska prava SOS Mitmensch optužuje FPÖ da sustavno podupire antisemitizam. Studija na 47 stranica koju je predstavio Pollak ispituje ulogu FPÖ-a u širenju antisemitizma i rasizma i opisuje “Aulu” kao vodeći medij FPÖ-a. Između 2008. i 2017. FPÖ je stavio najmanje 130 oglasa u ovaj časopis, a Pollak je cijenu tih oglasa procijenio na šesteroznamenkasti iznos. Kaže se da su ti oglasi pridonijeli širenju antisemitskih ideja i neonacističkih simpatija, kako izvještava Kurier.

Najmanje 45 visokopozicioniranih političara FPÖ-a aktivno je opskrbljivalo „Aulu“, uključujući vicekancelara Heinz-Christiana Strachea. Časopis je propagirao upozoravajuću retoriku o “judaizaciji svijeta” i “rasnom miješanju”. Dok su bivši nacistički borci dobivali pohvale, oni koji su preživjeli koncentracijske logore bili su klevetani. Povjesničarka Juliane Wetzel potvrdila je antisemitsku orijentaciju “Aule” i ukazala na čestu upotrebu antisemitskih stereotipa, dok se o holokaustu u časopisu često govorilo pod navodnicima.

Političke reakcije i društveni kontekst

FPÖ je pod pritiskom da se distancira od optužbi za antisemitizam, iako unutarnji izvori unutar stranke pokazuju da je ta ideja i dalje prisutna među nižim dužnosnicima i pristašama. Kritičari poput Brigitte Bailer-Galanda opisuju komisiju povjesničara koju je osnovao FPÖ kao "komisiju za pranje rublja". U tom kontekstu, Sebastian Schwaighofer, glasnogovornik FPÖ-a za ljevičarski ekstremizam, primijetio je da vlada nema stvarni interes u zaštiti građana i zanemaruje borbu protiv ideološki motiviranog antisemitizma.

U Austriji je 2024. zabilježen porast antisemitskih incidenata od 32,5 posto. Prema izvješću Židovske zajednice Beča, 29,8 posto počinitelja može se pripisati islamističkom spektru, a 24,7 posto lijevom ekstremističkom spektru. Schwaighofer je pozvao na politiku koja služi vlastitom narodu i koja ne odabire antisemitizam temeljen na stranačkoj politici, što dodatno jača narušene odnose povjerenja u državi, kako naglašava FPÖ.