Od ljudi do strojeva: distopija Exena u naše vrijeme
Od ljudi do strojeva: distopija Exena u naše vrijeme
U vremenu kada tehnologija i umjetna inteligencija neprestano napreduju, postavlja se pitanje: možemo se transformirati u "exen", slično distopijskim figurama iz romana Sigismund Krschikhanowski "Klub ubojica pisama"? Ova knjiga, koja je stvorena između 1925. i 1927., opisuje ljude koji su ispraznili svoje ja i umjesto toga postoje kao "etički strojevi".
Ali što su točno exen? Prema pripovijesti, to su bića na koja su se povukli sav pojedinačni psihološki sadržaj. To se postiže s ciljem homogeniziranja psihe i podvrgavanja čovječanstva višoj kontroli. Ova se ideja može činiti kao izuzetno pretjerana distopija, ali postavlja temeljna pitanja o slobodi i identitetu pojedinca, koja su također važna u našem modernom svijetu.
Utjecaj digitalnog doba
U vremenima kada su ljudi sve više ujednačeni u njihovom formiranju mišljenja zbog digitalnih platformi i društvenih mreža, ideja o strojnom društvu više se ne pojavljuje poput izmišljenog stiska za fikciju. Prijatelj je nedavno podijelio svoja zapažanja o ponašanju ljudi u žestokim raspravama. Primijetio je da mnogi teško mogu tolerirati različita mišljenja. Umjesto toga, obrazac reakcija koje se pojavljuju gotovo mehanički pokazuje kao da se osobna uvjerenja više ne kontroliraju, već su posebno navedena.
Ideja da se pretvorimo u neku vrstu "exena" samo je pojačana tim opažanjima. Ideja da se naše odluke i mišljenja više ne određuju neovisno, već vanjskim utjecajima, brinu se. Ako se ljudi ponašaju na takav način kada automatizam njihovih reakcija dominira u razmišljanju, pitanje je naslovljeno: Gdje je ljudska individualnost i svijest o vlastitom jastvu?
Krschikhanowskijeva distopija nastavlja. Publicističke Tummina upozorava u povijest da nitko nije dopušteno prisiljavati stranog života na osobu jer je slobodno biće. Ipak, čak i njegova volja podliježe vanjskoj kontroli tijekom pripovijesti. Pitanje se u današnjem svijetu postavlja da li se ne manevriramo u sličnoj situaciji i odustajemo od vlastitog čovječanstva kada se previše oslanjamo na vanjske propise.
Ostaje ključno pitanje: Što se događa s našim unutarnjim jastvom kada počnemo saviti utjecaje i standarde sve mehaniziranijeg vanjskog svijeta? Riječi Tummina, koji svaki "još uvijek" traži da izravno pogleda "mehaniziranu", hitne su privlačnosti da budete svjesni vlastitog čovječanstva. Samo kroz razmišljanje i svijest o vlastitom egu možemo nas spriječiti da se pretvorimo u egzistencijalnu distopiju.
Ove teme postaju sve relevantnije u današnjem društvu, a rasprava o tome kako tehnologija i društvena dinamika oblikuju naš identitet ostaje ključna. Uzimamo savjet povijesti da svoje mjesto držimo kao osobu sve dok je to još uvijek moguće. Borba za očuvanje ljudskog identiteta je aktužnija nego ikad i potrebna da ne uđe u budućnost u kojoj pojedinac zamijeni strojem.
Kommentare (0)