Vjetroelektrana u korenti: šansa ili rizik od održive energije?

Vjetroelektrana u korenti: šansa ili rizik od održive energije?

Rasprava o obnovljivim izvorima energije, posebno vjetroelektrane, povećava sve veću pažnju u korenthi. 12. siječnja održat će se referendum u kojem stanovništvo može odlučiti o budućoj ulozi vjetroelektrane u regiji. U intervjuu s Meinzirk.at, ekonomist Norbert Wohlgemuth komentira izazove i mogućnosti povezane s tranzicijom energije.

Wohlgemuth naglašava da je pretpostavka da su obnovljivi izvori energije automatski održivi, kritički pregled. Takozvana proizvodnja vjetra i sunca "lepršave struje" može dovesti do visokih troškova, jer i energija sunca i vjetra uvelike ovise o vremenu. "Sunce nam ne šalje fakturu", objašnjava on u aluziji na poznati oglasni slogan instalatera i dodaje da i vjetar i solarna energija sa sobom donose njihovu strukturu cijena.

Tehnološki i politički izazovi

Da bi se postigli dani energetski ciljevi korentije, što će osigurati potpunu promjenu obnovljivih energija do 2030. godine, mnogi izazovi moraju se savladati. Wohlgemuth također kritizira politički okvir i objašnjava da su pojmovi često pogrešno shvaćeni. S uskim grlom je sretan ako se opskrba energijom može osigurati konvencionalnim elektranama, čak i ako se ne smatraju ekološki prihvatljivim.

Raskid mišljenja o vjetroelektrani je očito, jer mnogi ljudi gledaju i na potrebu da se smanji ovisnost o fosilnim gorivima i okolišnim posljedicama vjetroagregata. Kritičari upozoravaju na ogromnu intervenciju u karintskoj prirodi i potencijalne opasnosti za životinjski svijet, dok pristaše vide vjetroelektranu kao neophodan korak prema energetskoj sigurnosti.

Wohlgemuth sugerira da korenthija ne mora nužno proizvoditi samu od 100 posto svoje energije. Prekogranični pristup u kojem druge savezne države ili zemlje EU doprinose opskrbi mogu smanjiti troškove energije i povećati učinkovitost. "Sunce negdje sja, vjetar negdje puše", napominje.

Pet polja djelovanja za održivu energiju

Industrijsko udruženje karintska i kelag u svom su planu odredili da je uravnotežena energetska mješavina hidroelektrane, vjetroelektrane, fotonaponskog i drugih obnovljivih izvora energije ključna za transformaciju performansi. Opskrba treba posebno osigurati pomoću vodika i osiguravajući čvrstu mrežnu infrastrukturu.

Kao dio energetskog prijelaza, potreba za diverzifikacijom izvora energije postaje posebno važna kako bi dugoročno ostala konkurentna. Industrija igra ključnu ulogu u razvoju inovativnih rješenja koja su potrebna kako bi se visoki troškovi energije kontrolirali.

"Ostaje za vidjeti kako će narod glasati 12. siječnja", dodao je Wohlgemuth. Ispitivanje tema vjetroelektrane i tranzicije energije od velikog je značaja za građane, posebno s obzirom na različite poglede na okolišne aktiviste, energetske skupine i znanstvenike. Kompletni članak možete pronaći s više detalja ovdje.