141 milijarde dolara: Balkanske zemlje na ponoru!

141 milijarde dolara: Balkanske zemlje na ponoru!

Belgrad, Serbien - Trenutna presuda američkog Okružnog suda za južni okrug New Yorka mogla bi imati ozbiljne ekonomske posljedice za nekoliko balkanskih zemalja. Preko 141 milijarde dolara, uključujući kamate i proceduralne troškove, utvrđeno je kao moguće isplate naknade za ratne zločine tijekom rata Bosne. Srbija, Crna Gora i Republika Srpska, Srpski pod -republici u Bosni i Hercegovini su posebno pogođeni. Presude se temelje na načelu univerzalne nadležnosti i primjenjuju se ne samo na osobu Radovan Karadzic, već i na druge institucije i pojedince koji su povezani s ratnim zločinima. Ova bi odluka mogla donijeti egzistencijalne prijetnje dotičnim državama.

Odvjetnik žrtve Ramo Atajic naglasio je da su presude izvršne, a državne institucije dotičnih zemalja odgovorne su za plaćanje naknade. Iako Karadzic nije bio surađivao američkoj pravdi i nije ponudio aktivnu obranu, međunarodne obvezne mjere mogle bi prijetiti, usporedbu treba odbiti. To bi moglo uključivati ​​blokadu inozemne imovine i račune pogođenih država, što bi ugrozilo cijele države.

Međunarodna relevantnost i ustavna osnova

Te su presude imale pravne implikacije, jer stvaraju presedan i prvi put se bave financijskim posljedicama ratnih zločina na Balkanu. Prema Povelji UN -a, države su dužne izbjeći nasilje u međuvladinim odnosima i mogu očekivati ​​kazne ako ne ispunjavaju ove obveze. Na složene odnose između nacionalne i međunarodne nadležnosti utječe i Međunarodni kazneni sud (ICC), koji je osnovan 2002. godine. Potonji ima zadatak da se bavi ozbiljnim zločinima poput genocida i ratnih zločina, jedna država to ne bi trebala biti u mogućnosti.

Pravna osnova za ICC formira rimski statut, potpisan u Rimu 1998. godine, koji je usvojilo 120 država. Njemačka, jedna od najvećih suradnika, ratificirala je statut 11. prosinca 2000. i donijela odgovarajući zakon o provedbi i Völkerstrafe Code (VSTGB). To ne djeluje kao zamjena za nacionalnu jurisdikciju, već ih nadopunjuje tako što postaju aktivni, pogotovo ako države nisu voljne ili sposobne provoditi ozbiljne zločine.

Ratni zločini u kontekstu UNA -a

Ratni zločini predstavljaju jednu od središnjih pravnih kategorija u međunarodnom pravu, koja također uključuje progon zločina agresije. UN Charter obvezuje sve zemlje da izbjegavaju nasilje u međuvladinim odnosima, koji su pravno problematični međunarodni sukobi poput napada na Ukrajinu od strane Rusije od 2022. godine. Mnoge su države prepoznale definiciju zločina agresije, što uključuje planiranje i izvršavanje radnji.

Opasnost koja dolazi iz takvih odluka i prosudbi za balkanske države pojačana je intenzivnim naporima koje ISTGH ulaže u raznim sukobima. Kritičari tvrde da u međunarodnom kaznenom zakonu postoji zapadnjačka velika, dok stvarnost pokazuje da istrage mogu utjecati i na zapadne države.

Trenutna situacija na Balkanu ilustrira krhkost političke stabilnosti u regiji i važnost međunarodne pravne dobrobiti. Pritisak na srpske, crnogrinske i bosanske institucije povećat će se, a učinci prosudbe mogli bi biti uočljivi do sljedećeg desetljeća.

Kako se situacija nastavlja ostaje za vidjeti. Dok odvjetnici žrtava govore o prijetnjama njihovom radu, Beograd, Banja Luka i Podgorica nisu službene izjave. Zabrinjavajuća situacija pokazuje da pravni presedan ne samo da osigurava pravdu za žrtve ratnih zločina, već može imati i značajne političke i ekonomske posljedice za uključene države.