Suche
Mein Konto
Budućnost šuma: Kako štete od oluje mijenjaju pošumljavanje
Nakon razorne oluje u istočnoj Štajerskoj šumari raspravljaju o pošumljavanju i gospodarenju šumama za budućnost.
Budućnost šuma: Kako štete od oluje mijenjaju pošumljavanje
U rujnu 2024. katastrofalna oluja prohujala je istočnom Štajerskom brzinom od preko 150 km/h i ostavila pustu sliku: iščupana divovska stabla i opustošene šume! Nebrojeni vlasnici šuma suočeni su s izazovom što dalje učiniti nakon razornog uništenja njihovih šuma. Glasno ORF Štajerska Rad na čišćenju već je dobro odmakao, ali ostaje pitanje: želimo li doista posaditi nova stabla? Uostalom, Poljoprivredna komora već je preporučila odabir odgovarajućih vrsta drveća koje ne samo da su otporne na klimu, već mogu ojačati prirodni okoliš.
Tipizacija šuma omogućuje stručnjacima da daju ciljane prijedloge za vrste drveća koje bi mogle napredovati u sljedećih 80 do 100 godina. Tvrdo drvo poput hrasta i trešnje vrlo je popularno, kao i crnogorice poput smreke i bora. Ipak, pošumljavanje je emotivno pitanje, posebno za one koji su uložili desetljeća u izgradnju svojih šuma. Klement Moosbacher, šumovlasnik iz Hartberga, ističe da je unatoč uništenju predan svojoj baštini i volio bi posaditi nova stabla. Ali nisu svi tako optimistični; Neki razmišljaju jednostavno pustiti prirodu da ponovno krene i odustati od aktivnog pošumljavanja.
Preventivne mjere i izbor vrsta drveća
Kako Pomoć šumama izvješća, redovito održavanje šuma može pomoći u sprječavanju budućih šteta i time minimizirati potrebu za pošumljavanjem. Stabilizacijom gornje sastojine, odnosno starije generacije stabala, te ranim postavljanjem mladih stabala može se znatno povećati otpornost šume. Mješovite šume ovdje imaju posebnu prednost jer su manje osjetljive na izazove klimatskih promjena.
Stvaranje tzv. kaduljinih vrata učinkovita je metoda kojom se mladim stablima osigurava zaštićeni prostor za razvoj, a istovremeno smanjuje prenapučenost divljači. Kako bi zaštitili šumu i omogućili eventualno pošumljavanje u budućnosti, šumoposjednici trebaju poduzeti mjere na vrijeme. Primjer Klementa Moosbachera i savjeti šumara mogli bi biti putokaz mnogim vlasnicima šuma u ovom teškom vremenu.