Izraelski munjeviti napad na Iran: nuklearna postrojenja na nišanu!

Izraelski munjeviti napad na Iran: nuklearna postrojenja na nišanu!

Dana 13. lipnja 2025. Izrael je pokrenuo sveobuhvatni napad na iranske gradove i nuklearna postrojenja, što se smatra ofenzivnom mjerom protiv prijetnje iranskog nuklearnog programa. Ministar obrane Israel Katz opisao je ovaj napad kao "preventivni udar", dok je premijer Benjamin Netanyahu govorio o "uspješnom početnom udaru". Eksplozije su se čule u iranskom glavnom gradu Teheranu u ranim jutarnjim satima.

Izraelska vojska potvrdila je da je izvedeno nekoliko valova napada na iranski nuklearni program i vojne ciljeve. General bojnik Hossein Salami, zapovjednik Revolucionarne garde, ubijen je u napadima, zajedno s načelnikom stožera Mohammedom Bagherijem i dvojicom istaknutih znanstvenika. Postrojenje za obogaćivanje urana u Natanzu bilo je među metama koje su gađale izraelske snage. Šef IAEA-e Rafael Grossi potvrdio je da je i ovaj objekt pogođen.

Posljedice i reakcije

Netanyahu je izjavio da će operacija trajati koliko god bude potrebno da se prijetnja konačno ukloni. Odmah su uslijedile reakcije iranskih državnih vlasti: ajatolah Ali Khamenei zaprijetio je Izraelu odmazdom i "oštrom kaznom". Točan utjecaj napada na regiju još uvijek nije jasan, ali mediji izvještavaju o mogućim borbama koje bi mogle trajati najmanje dva tjedna.

Iranske vlasti izvijestile su da je bilo brojnih smrtnih slučajeva i značajne materijalne štete, ali točne brojke nisu mogle biti potvrđene. Prve slike pokazale su uništene fasade kuća u Teheranu i spasioce koji traže zatrpane ljude. Pravi opseg napada i jesu li pogođena druga nuklearna postrojenja ostaje nejasno.

Pojedinačni tijek sukoba i geopolitička situacija

Napad na Iran odvija se u kontekstu koji karakteriziraju dugotrajne napetosti na Bliskom istoku. Pritisak na Izrael pojačan je posljednjih godina, ne samo zbog agresivnog djelovanja Hamasa, koji je 7. listopada 2023. počinio masakr u Pojasu Gaze, ostavivši oko 1200 mrtvih i brojne taoce. Ovi događaji, u to vrijeme doživljavani kao pogrom, vezali su se za kolektivnu traumu progona Židova tijekom holokausta.

Izraelski vojni odgovori eskalirali su kako bi uništili vojne kapacitete Hamasa, što je rezultiralo približno 36 000 mrtvih na palestinskoj strani do svibnja 2024. U isto vrijeme, Pojas Gaze postao je žarište humanitarnih katastrofa, pri čemu su veliki dijelovi postali nenastanjivi, a milijuni interno raseljeni.

"Osovina otpora", predvođena Iranom i podržana grupama poput Hezbollaha, također je izvela koordinirane napade na Izrael, dodatno eskalirajući situaciju. U travnju 2024. Iran je izravno napao Izrael borbenim dronovima i projektilima. Geopolitičke napetosti su stoga i teritorijalne i etnonacionalne prirode i imaju povijesne korijene koji sežu u 19. stoljeće.

Mirovni proces na Bliskom istoku godinama stagnira, a ozbiljni pregovori nisu održani od 2014. Međunarodna zajednica, uključujući SAD i EU, traži deeskalaciju i humanitarna poboljšanja, a situacija u Pojasu Gaze i ostatku regije ostaje kritična.

Izvještavanje o aktualnim događajima u Iranu i regionalnim napetostima pomno će se pratiti kako se situacija bude razvijala i mogla bi imati potencijalne implikacije na cijelom Bliskom istoku. Dodatne informacije o ovoj temi potražite na oe24 i Spiegel, kao i analiza bpb.