Južna Afrika ima povijest rasne zemljišne nejednakosti

Južna Afrika ima povijest rasne zemljišne nejednakosti

Takozvano pitanje zemljišta desetljećima je neriješen problem Južne Afrike. The aparthejd, koji je završio devedesetih godina prošlog stoljeća, ima duboke korijene nasljeđe zemljišne nejednakosti ostavljeni nakon stoljeća protjerivanja nebijelih Južnoafrikanaca iz njihove zemlje u korist bijelih građana. Zakon iz 1913. ograničio je posjed crnačke zemlje na samo 7%, kasnije prilagođen na 13%.

Trenutno stanje vlasništva nad zemljištem

Danas, više od 100 godina kasnije, crnci čine 81% od 63 milijuna ljudi u Južnoj Africi, ali posjeduju samo 4% privatnog zemljišta, prema vladinoj reviziji zemljišta iz 2017.

Vlada planira ispraviti povijesne nepravde

Dugo raspravljani zakon o izvlaštenju koji je prošlog mjeseca potpisao južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa nastoji ispraviti neke od nepravdi apartheida dopuštajući vladi da izvlasti i redistribuira zemlju. U određenim slučajevima dopušteno je izvlaštenje bez naknade, ali samo ako je “pravedno i pošteno te u javnom interesu”. Međutim, do danas nije došlo do izvlaštenja privatne imovine.

Rasne napetosti i kontroverze

Zagovornici zakon smatraju nužnim jer su u mnogim ruralnim područjima veliki dijelovi zemlje u vlasništvu bijelih farmera, dok su crnačke i nebijele obitelji potisnute u prenapučena naselja, CNN je ranije izvijestio. No, kontroverzni zakon iznio je u prvi plan neke od dugotrajnih rasnih napetosti i nejednakosti u Južnoj Africi, a sada su ga uhvatili američki predsjednik Donald Trump i milijarder Elon Musk, koji tvrde da diskriminira bijele poljoprivrednike.

Musk, koji je rođen u Južnoj Africi, optužio je Ramaphosinu koalicijsku vladu, predvođenu Afričkim nacionalnim kongresom (ANC), da ima "otvoreno rasističke zakone o vlasništvu". Ovo stajalište su odbacili neki bijeli Južnoafrikanci.

Glasovi protiv optužbi za diskriminaciju

David Van Wyk, stanovnik Bloemfonteina, optužio je milijardera da se "sprijateljio s krajnjom desnicom u zemlji", koju je opisao kao "branitelje bijelih privilegija". Van Wyk, 66, čija obitelj vodi farme manga i kukuruza koje izvozi u inozemstvo, rekao je za CNN da Trump "potpuno nema pojma" o nejednakostima u Južnoj Africi.

"Besmislica je da Trump ostavlja dojam da su bijelci u Južnoafričkoj Republici žrtve. Mi (bijeli Južnoafrikanci) imamo prihode koji su 10 do 20 puta veći od većine (crnačkog) stanovništva Južne Afrike", dodao je, ističući da "većina crnih Južnoafrikanaca još uvijek ne posjeduje ništa u zemlji svojih predaka". Van Wyk je tvrdio da je zakon o izvlaštenju neophodan za rješavanje nejednakosti u zemlji u zemlji.

Reakcije na zakon o izvlaštenju

Drugi, međutim, vjeruju da zakon to pokušava učiniti "na vrlo grub način", kako je objasnio Henk Smith, odvjetnik neprofitne organizacije, Pokret za pristup zemlji Južnoafričke Republike (LAMOSA). Smith je za CNN rekao kako vjeruje da se mora platiti "poštena i primjerena naknada" za bilo koje izvlašteno zemljište, osim za zemljište vraćeno od rudarskih kompanija koje zlorabe svoje licence i državnih tvrtki koje ne koriste svoje zemljište produktivno.

Prestala pomoć SAD-a vrijedna 440 milijuna dolara

U jednoj Dekret, koji je potpisan u petak, podigao je Trumpa svu pomoć za Južnu Afriku, tvrdeći da je to odgovor na vladine "postupke koji su potaknuli nesrazmjerno nasilje protiv zemljoposjednika koji su u nepovoljnom položaju", posebno bijelih Afrikanera. Trump je također iskoristio nalog da osudi stav zemlje prema Izraelu i ratu u Gazi.

Njegovom naredbom propisano je da SAD ne bi trebao pružati "nikakvu pomoć ili pomoć Južnoj Africi", bilo putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) ili putem drugih izvršnih agencija. To znači da je pomoć od 440 milijuna dolara koju Južna Afrika prima od SAD-a - od čega većina ide u zdravstveni sektor - odmah obustavljena.

Ramaphosa je izrazio zabrinutost zbog mogućeg utjecaja odluke američke vlade da obustavi dio financiranja za HIV i tuberkulozu u afričkim zemljama na 90 dana. Naglasio je da ta sredstva čine oko 17% ukupne potrošnje zemlje na HIV. "Nećemo se obeshrabriti. Mi smo otporan narod i nećemo se dati zastrašiti", rekao je Ramaphosa.

Strah od trgovinskih ograničenja

U danima nakon naredbe, požurio je poslati izaslanstvo u Washington da pregovara s Trumpovom administracijom prije nego što rat riječima dodatno eskalira. Međutim, mnogi Južnoafrikanci su zabrinuti zbog onoga što nije izričito spomenuto u dekretu. Postoji zabrinutost da bi Trumpova administracija mogla zemlji ukinuti podobnost za Afrički zakon o rastu i mogućnostima (AGOA), trgovinski zakon koji poboljšava tržište prema SAD-u za zemlje u podsaharskoj Africi koje ispunjavaju uvjete. Uklanjanje iz Zakona o trgovini, koji se ove godine obnavlja, bio bi veliki udarac južnoafričkom poljoprivrednom gospodarstvu, posebice uzgajivačima citrusa i automobilskoj industriji.

Nesporazumi oko izvlaštenja zemljišta

Glasnogovornik južnoafričkog Odjela za međunarodne poslove rekao je da krivo predstavljanje zakona o izvlaštenju potiče "neutemeljene strahove" o ciljanju bijelih građana. AgriSA, trgovačka organizacija za južnoafričke poljoprivrednike, također je odbacila tvrdnje o izvlaštenju zemljišta kao "dezinformacije". Izvršni direktor AgriSA-e, Johann Kotze, rekao je: "Neočekivano potpisivanje Nacrta zakona o izvlaštenju 23. siječnja 2025. izazvalo je političke nemire i nepotrebne napetosti unutar poljoprivrednog sustava. Ovo je pogoršano dezinformacijama o namjerama Nacrta zakona, što negativno utječe na klimu ulaganja u poljoprivredu u Južnoj Africi." Kotze je dodao da do sada nije bilo nikakvih izvlaštenja ili oduzimanja privatne imovine.

Pokret solidarnosti, mreža institucija zajednice afričkog govornog područja koja predstavlja oko 600.000 članova, rekao je da osuđuje "mnoge rasne zakone koji nas čine građanima drugog reda", uključujući Zakon o izvlaštenju, ali ne vjeruje da se izvlaštenja događaju. Kallie Kriel, čelnica desničarske lobističke skupine AfriForum, rekla je da je Trump u pravu da se prema određenim sektorima južnoafričkog društva "postupa vrlo loše". "Mislim da je to istina, iako ljudi to mogu poricati", objasnio je Kriel.

AfriForum je godinama tvrdio, protivno dokazima, da je moguće etničko čišćenje i "ubijanje velikih razmjera" bijelih farmera. Njezin intervju za Fox News doveo je do jednog Trumpov tweet 2018, kada je prvi put komentirao problem. Ali Institut za sigurnosne studije (ISS), afrička istraživačka grupa, ranije je rekao za CNN, da Južnoafrička Republika nema problem s ubojstvima na farmama, već širi problem kriminala. The Stopa ubojstava je u stalnom porastu od 2011. i Nasilni kriminal utječe na sve dijelove društva.