Klimatske štete zbog OMV-a: Austriji račun od 102 milijarde eura!

Klimatske štete zbog OMV-a: Austriji račun od 102 milijarde eura!

4. studenoga 2025. aktivisti Greenpeacea odmotali su jedanaest metara dugu “klimatsku priznanicu” ispred parlamenta u Beču. Ova akcija održana je u prisustvu glumice i klimatske aktivistice Valerie Huber. To ilustrira ogroman financijski teret uzrokovan emisijama austrijske energetske tvrtke OMV. Prema Ökonews, klimatska šteta koju je uzrokovao OMV u posljednjih deset godina iznosi više od 102 milijarde eura. Ti troškovi nisu samo cijena za okoliš, već i teret za društvo koje snosi posljedice klimatske krize.

Troškovi šteta su različiti: uključuju posljedice prirodnih katastrofa, porast razine mora, ekstremne vremenske uvjete i utjecaje na zdravlje i poljoprivredu. Ono što je zabrinjavajuće je da je od Pariškog sporazuma o klimi 2015. godine OMV imao troškove koji su više od 30 puta veći nego što je Austrija doprinijela međunarodnom financiranju klimatskih promjena.

Zahtjevi Greenpeacea

Greenpeace poziva austrijsku saveznu vladu da pošteno oporezuje dobit naftnih i plinskih tvrtki. Središnja točka je zahtjev za međunarodnim zakonima koji osiguravaju da oni koji su odgovorni za klimatske štete budu pozvani na odgovornost. Tvrdi se da će šteta uzrokovana klimom koja se događa danas imati dugoročne posljedice koje će se protezati do 2300. godine. Dostavljena “klimatska priznanica” dokazuje da su fosilne tvrtke glavni uzrok klimatske krize i da stanovništvo mora snositi posljedice.

Greenpeace navodi primjer obitelji Bisić iz Gablitza, čija je kuća oštećena nakon poplava 2024. godine. Njihova financijska šteta iznosi preko 24.000 eura, što dodatno naglašava odgovornost odgovornih tvrtki. Greenpeace zahtijeva da prihod od potencijalnog oporezivanja ide u fondove za katastrofe i mjere zaštite klime. Osim toga, postojeći doprinos energetskoj krizi za fosilna poduzeća trebao bi se proširiti u takozvani "doprinos klimatskoj krizi".

Ekonomski utjecaj klimatske krize

Klimatska kriza nema samo ekološke, već i ozbiljne ekonomske dimenzije. Prema izvješću taza, brzo globalno zagrijavanje i uništavanje okoliša predstavljaju značajnu prijetnju svim sektorima globalnog gospodarstva. Upravitelji hedge fondova i dalje se oslanjaju na svoje uobičajene strategije, dok dugoročni ulagači poput mirovinskih fondova i državnih imovinskih fondova sve više u svoje odluke uključuju rizike povezane s prirodom i klimom. Na primjer, norveški državni fond testira 96% svog portfelja na rizik prirodnog kapitala.

Posebice u zemljama s niskim dohotkom, ekstremne vremenske prilike, poput poplava uočenih u Pakistanu 2022., dovode do štete u poljoprivredi i rasta cijena hrane. No ni bogatije zemlje nisu pošteđene ovih ekoloških prijetnji, što pokazuju suše u SAD-u i utjecaj na poljoprivredu u Europi. Mnoge financijske institucije sve više prepoznaju potrebu za integracijom ovih prirodnih rizika u svoje modele.

zaključak

Prema Greenpeaceu, poziv na odgovornost i pravedno oporezivanje fosilne energije postaje sve hitniji. Globalne klimatske prijetnje ne stavljaju samo okoliš na kušnju, već i ekonomsku stabilnost svih zemalja. Dugoročna šteta klimatske krize zahtijeva hitan i reguliran odgovor kroz međunarodno zakonodavstvo i odgovorne ekonomske odluke.