Rusija gradi veliku tvornicu dronova i ignorira potrebe Teherana

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Ruska nova tvornica bespilotnih letjelica proizvodi bespilotne letjelice iranskog dizajna i sve više isključuje Teheran. Otkrijte promjene odnosa između Moskve i Teherana u našem članku.

Russlands neue Drohnenfabrik produziert iranisch entworfene Drohnen und schließt Teheran zunehmend aus. Entdecken Sie die veränderten Beziehungen zwischen Moskau und Teheran in unserem Artikel.
Ruska nova tvornica bespilotnih letjelica proizvodi bespilotne letjelice iranskog dizajna i sve više isključuje Teheran. Otkrijte promjene odnosa između Moskve i Teherana u našem članku.

Rusija gradi veliku tvornicu dronova i ignorira potrebe Teherana

Ruski novinar govori u TV dokumentarcu o najveća tvornica dronova u zemlji: "Konačno nešto što nitko drugi nema. Takva masovna proizvodnja dvotaktnih motora ne postoji nigdje drugdje u Rusiji."

Tvornica o kojoj je riječ, Alabuga, nalazi se 600 milja istočno od Moskve u regiji Tatarstan i sve više proizvodi napadni dron Shahed-136 koji je razvio Iran (u Rusiji poznat kao Geran). Izvršni direktor pogona, Timur Shagivaleev, vjeruje da bi ovo moglo biti jedno od njegovih najvećih postignuća.

Proizvodnja i napredak u Alabugi

"Ovo postrojenje je dovršeno", dodaje Shagivaleev u dokumentarcu, objašnjavajući da se većina komponenti za dron sada proizvodi lokalno. "Aluminijski profili stižu, motori se izrađuju od njih; mikroelektronika se izrađuje od električnih čipova; trupovi se izrađuju od karbonskih vlakana i stakloplastike - to je cjelovito mjesto."

Izjava signalizira da je proizvodnja Iranac konstruirao Shahed, koji je okosnica Rat dronovima Moskve protiv Ukrajine sada je u velikoj mjeri integriran u rusku vojnu industriju. Analitičari i obavještajni službenici vjeruju da se 90% proizvodnih koraka sada odvija u Alabugi ili drugim ruskim postrojenjima.

Ekspanzija i geopolitičke napetosti

Glasno trenutne satelitske slike Lokacija se nastavlja širiti, s novim proizvodnim pogonima i spavaonicama što omogućuje eksponencijalno povećanje proizvodnje. Analitičari s kojima je razgovarao CNN vjeruju da bi ovaj rast potencijalno omogućio Rusiji izvoz ažurirane i u borbi testirane verzije bespilotne letjelice izvorno uvezene iz Irana - možda čak i u sam Teheran.

Ali zapadni obavještajni izvor objašnjava da je širenje i potpuna ruska integracija Shahed-136 učinkovito marginalizirala Iran, ističući napetosti između Moskve i Teherana. Izvještavaju da je Teheran sve više nestrpljiv zbog male koristi koju je dobio od Rusije, iako je podržao ratne napore Moskve ne samo bespilotnim letjelicama, već i projektilima i drugim sredstvima.

Složenost rusko-iranskih odnosa

To je nezadovoljstvo kulminiralo tijekom 12-dnevne izraelske kampanje bombardiranja kako bi se demontirao iranski program nuklearnog oružja u lipnju, tijekom kojega su se ruske osude smatrale beznačajnom potporom zemlji koja je pomagala Moskvi od početka njezine sveobuhvatne invazije na Ukrajinu. "Iran je možda očekivao da će Rusija učiniti više ili poduzeti više koraka, a da ne bude prisiljena", rekao je Ali Akbar Dareini, analitičar Centra za strateške studije sa sjedištem u Teheranu. "Nisu se mogli vojno miješati, ali su mogli pružiti operativnu podršku u obliku transporta oružja, tehničke podrške, dijeljenja tajni ili slično."

Dužnosnik zapadne obavještajne službe s kojim je CNN razgovarao opisao je ruske povučene stavove kao neiznenađujuće, budući da oni ilustriraju "čisto transakcijsku i utilitarnu prirodu" ruske suradnje s Iranom.

Strateško partnerstvo i ekonomski izazovi

Nakon ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022., Rusija je počela uvoziti iranske bespilotne letjelice Shahed. Početkom 2023. Moskva i Teheran potpisali su ugovor vrijedan 1,75 milijardi dolara koji je Rusiji omogućio domaću proizvodnju bespilotnih letjelica.

6000 bespilotnih letjelica koje su u izvornom ugovoru bile obvezne do rujna 2025. proizvedene su oko godinu dana prije planiranog roka. Prema ukrajinskoj vojnoj obavještajnoj službi, Alabuga je sada sposobna proizvesti više od 5500 jedinica mjesečno i to na učinkovitiji i isplativiji način.

“U 2022. Rusija je platila u prosjeku 200.000 dolara za takvu bespilotnu letjelicu”, objašnjava ukrajinski obavještajni izvor. “U 2025. ta je cijena smanjena na otprilike 70.000 dolara.” Ukrajina je također izvijestila da je Rusija modernizirala bespilotnu letjelicu, s poboljšanim komunikacijskim sustavima, dugotrajnijim baterijama i većim bojnim glavama, čineći je smrtonosnijom i težom za presretanje.

Područje napetosti između suradnje i konkurencije

Dužnosnik zapadnih obavještajnih službi primijetio je da se u početku činilo da Iran pozdravlja pokušaj Moskve da locira oko 90% proizvodnje Shahed 136 u Alabugi, ali izgleda da su ih modernizacije iz Moskve iznenadile. "Ovaj razvoj događaja označava postupni gubitak kontrole za Iran nad konačnim proizvodom, koji se sada uglavnom proizvodi lokalno i neovisno", objasnio je izvor. Dodala je da je konačni cilj Moskve u potpunosti dominirati proizvodnim ciklusom i osloboditi se budućih pregovora s Teheranom.

Dareini predatorsko ponašanje Rusije naziva neiznenađujućim i opisuje odnos između dviju zemalja kao odnos "suradnje i natjecanja". “Očito je da Rusi žele više, traže više i daju manje, a to se odnosi i na Iran”, objašnjava. “Iran je Rusiji dostavio dronove, tehnologiju i tvornicu, a to nije bilo besplatno.”

Izazovi u suradnji s Iranom

Međutim, tijekom procesa širenja, Alabuga očito nije mogla ispuniti svoje obveze prema svojim iranskim partnerima. Prema riječima dužnosnika, iranske vlasti i tvrtke, uključujući Sahara Thunder, žalili su se da neke isplate nisu izvršene, dijelom zbog gušljivih međunarodnih sankcija koje muče rusko gospodarstvo više od tri godine.

CNN to nije mogao neovisno potvrditi. CNN je kontaktirao Alabuginu upravu za komentar, ali nije dobio odgovor.

"Ove prepreke povećavaju frustraciju Teherana zbog blokada koje ometaju prijenos ruskih zrakoplovnih tehnologija Iranu koje je Moskva obećala u zamjenu za svoju potporu", dodao je dužnosnik.

Može li se veza spasiti?

Prekid vatre između Izraela i Irana rezultirao je većim povlačenjem Teherana iz međunarodne sfere kako bi se pregrupirao i obnovio ono što je uništeno tijekom sukoba. Osim dobro dokumentirane štete na iranskim nuklearnim postrojenjima, Izrael je gađao i nekoliko drugih iranskih postrojenja.

David Albright, bivši UN-ov inspektor za oružje i voditelj think tanka Instituta za znanost i međunarodnu sigurnost (ISIS), vjeruje da bi širenje Alabuge moglo omogućiti Moskvi da pruži značajnu potporu i pošalje neke od ažuriranih verzija Shaheda natrag u Iran. "Neki [iranski] pogoni za proizvodnju bespilotnih letjelica su bombardirani i ispalili su mnogo [dronova], tako da bi to mogli vidjeti kao način za stvaranje zaliha", rekla je Albright. “A onda bi Iran mogao dobiti tehnologiju za proizvodnju visokokvalitetnog šehida.”

Više vojne podrške Iranu?

Ostala vojna oprema također bi se mogla transportirati u Teheran. Podaci o otvorenom praćenju letova pokazuju da je vojni transportni zrakoplov Ilyushin-76 letio iz Moskve za Teheran 11. srpnja. IL-76 je teški transportni zrakoplov koji ruske oružane snage obično koriste za prijevoz vojnika i vojne opreme, a Gelix Airlines je u prošlosti bio povezan s prijevozom vojne opreme.

Zrakoplov je na zemlji proveo oko tri sata, a zatim se vratio u Moskvu. CNN nije mogao potvrditi što je bilo na brodu, ali iranski mediji izvijestili su da se radi o posljednjim komponentama ruskog protuzračnog obrambenog sustava S-400.

CNN je kontaktirao rusko ministarstvo obrane za komentar o napetostima između dviju zemalja, ali nije dobio odgovor. Isto tako, CNN je kontaktirao iransku vladu u Teheranu i preko svog veleposlanstva u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali još nije dobio odgovor.

Ovi najnoviji događaji ilustriraju Dareinijevo temeljno uvjerenje o odnosu između dviju zemalja: iako napetosti ostaju, Iran će u konačnici imati koristi od partnerstva. "Iran je ovo dobio i vrlo vjerojatno će dobiti stvari koje su mu potrebne za vlastitu sigurnost", objasnio je. “Bilo da se radi o vojnoj opremi, gospodarskoj suradnji, tehnologiji ili bilo čemu drugom.”