Latvija se planira povući iz Istanbulske konvencije: prosvjedi u Rigi!

Latvija se planira povući iz Istanbulske konvencije: prosvjedi u Rigi!

Dana 31. listopada 2025. Latvijski parlament donio je odluku o povlačenju iz Istanbulske konvencije. Ova odluka donesena je u četvrtak nakon višesatne rasprave i dobila potporu jedne od tri koalicijske stranke u vladi lijevog centra. Time bi Latvija postala prva zemlja EU-a koja se povukla iz konvencije, koja je od svoje ratifikacije 2024. pružila važan okvir za zaštitu žena od nasilja.

Istanbulska konvencija smatra se prvim međunarodno obvezujućim instrumentom u Europi za borbu protiv nasilja nad ženama i definira brojne mjere za prevenciju i zaštitu žrtava. Nasilje nad ženama klasificira se kao ozbiljno kršenje ljudskih prava i poziva na sveobuhvatne mjere za poboljšanje rodne ravnopravnosti. Organizacije za prava žena izražavaju ozbiljnu zabrinutost da bi povlačenje iz konvencije moglo potkopati zaštitu žena u Latviji.

Prosvjedi i reakcije

U srijedu, dan prije odluke Bundestaga, oko 5000 ljudi prosvjedovalo je u Rigi protiv planiranog izlaska. Prosvjednice jasno daju do znanja koliko je Istanbulska konvencija važna za napredak u području prava žena i zaštite žrtava seksualnog i obiteljskog nasilja. Osobito nakon ratifikacije 2024., Konvencija se smatrala važnim uspjehom za vladu, koja je stavila snažan fokus na ženska i rodna pitanja kada je preuzela dužnost u rujnu 2023.

Povlačenje iz Istanbulske konvencije sada mora odobriti predsjednik Edgars Rinkevics. To bi moglo dovesti do daljnjih rasprava unutar vlade i javnosti jer su implikacije ovog poteza dalekosežne.

Pozadina Istanbulske konvencije

Istanbulska konvencija, koju je 11. svibnja 2011. potpisalo 13 država, uključujući Austriju, uključuje sveobuhvatne odredbe za borbu protiv svih oblika nasilja nad ženama, uključujući tradicionalne prakse kao što su sakaćenje ženskih genitalija i prisilni brak. Konvencija također prepoznaje strukturalno nasilje kao glavni uzrok rodno uvjetovanog nasilja i poziva države stranke da promiču pravnu i de facto jednakost između žena i muškaraca.

• Österreich ratifizierte die Konvention am 14. November 2013, und sie trat am 1. August 2014 in Kraft.
• Die Nationale Koordinierungsstelle „Gewalt gegen Frauen“ wurde im Sommer 2015 eingerichtet.
• Die Konvention umfasst Verpflichtungen zur Gewaltprävention, zum Schutz von Opfern und zur Strafverfolgung.

Središnju ulogu u ocjeni mjera država ugovornica ima GREVIO, stručna skupina za praćenje provedbe Istanbulske konvencije. Ova skupina može pokrenuti posebne istrage i dati općenite preporuke, osobito u slučajevima ozbiljnih ili dugotrajnih obrazaca nasilja. Članovi ove neovisne skupine odabrani su zbog svog integriteta i stručnosti u relevantnim područjima.

Predstojeći izlazak Latvije mogao bi pokrenuti važnu raspravu o potrebi i vrijednosti međunarodnih instrumenata za zaštitu prava žena unutar EU-a. Hoće li vlada u Rigi uzeti u obzir zabrinutost aktivista pokazat će naredni dani.

Za dodatne informacije o kontekstu i detaljima Istanbulske konvencije, vidi beč.at, bmfwf.gv.at i institut-fuer-menschenrechte.de.