Šok cijena čokolade: slatkiši postaju mali i skupi!

Šok cijena čokolade: slatkiši postaju mali i skupi!

Cijene čokolade rastu zbog rekordnih cijena kakaovca na svjetskom tržištu, a potrošači su suočeni s realnošću da za svaki euro dobiju trećinu manje čokolade nego prije pet godina. Prema američkoj investicijskoj banci JPMorgan, industrija se suočava s mogućim valom inflacije, što već opterećuje popularnost slastica. Konkretno, Lindtov “Gold Bunny” prvi put košta više od 4 eura, dok su pločice poskupjele u prosjeku gotovo za trećinu, što snažno utječe na kupovne odluke potrošača. Alpsko mlijeko Ritter Sporta sada je dostupno po cijeni od 1,89 umjesto 1,49 eura, a brend Milka proglašen je "lažnim pakiranjem mjeseca" nakon što se tablica smanjila sa 100 na 90 grama, dok je cijena porasla sa 1,49 na 1,99 eura. Ova kretanja dolaze u kontekstu promjene tržišta uzrokovane klimatskim promjenama i lošim upravljanjem u glavnim regijama uzgoja kakaovca. Stručnjaci predviđaju da su dani jeftinog kakaovca prošli.

U zapadnoj Africi, glavnoj regiji uzgoja kakaovca, žetve su se znatno smanjile kao rezultat ekstremnih vremenskih prilika i klimatskih promjena. Proizvodnja kakaovca u Gani pala je gotovo za polovicu 2024. godine, što je rezultiralo najgorom žetvom u dva desetljeća. Cijena tone kakaovca popela se i do 12.000 eura, što je šest puta skuplje nego prije nekoliko godina. Uzgajivači kakaovca poput Samuela Davora prijavljuju ozbiljne gubitke žetve i financijske poteškoće. Oni također dobivaju samo 9 posto cijena u supermarketu, što znači da često zarađuju manje od polovice onoga što im je potrebno za preživljavanje. Uprava za kakao u Gani otkupljuje zrna za oko 3000 eura po toni, dok je tržišna cijena znatno viša.

Održivost i tržišne prilagodbe

Rastuća neizvjesnost na tržištu kakaovca navodi tvrtke da sve više ulažu u programe održivosti kako bi povećali prinose i smanjili krčenje šuma. Uredba EU o krčenju šuma ograničava nove sadnje u novim uzgojnim područjima, što dodatno opterećuje proizvodne kapacitete. U isto vrijeme, Oxfam poziva na veća izravna plaćanja od proizvođača i supermarketa uzgajivačima kakaovca kako bi se poboljšali njihovi životni uvjeti. U Njemačkoj oko 80 posto kakaovca dolazi iz Obale Bjelokosti i Gane, što ilustrira ovisnost o tim regijama.

Globalno, cijena kakaovca raste, što je u industriji istaknuto povećanjem prosječne cijene od 67,55 posto, pojačanom fenomenom El Niño. Zbog krize troškova života, potrošači sve više traže zdravije, održivije mogućnosti i zahtijevaju transparentnost u opskrbnom lancu. Od tvrtki se zahtijeva ne samo da transparentno komuniciraju o povećanju cijena, već i da nude poboljšanja u prehrani i nove varijante proizvoda. Rastući trend je razvoj čokolade bez kakaa, koja koristi sastojke kao što su rogač, zob i suncokretove sjemenke, kao odgovor na sve veću potražnju za zdravijim alternativama.

Ukratko, proizvođači čokolade, posebice u Njemačkoj, suočavaju se s padom prodaje. Prodaja čokoladica pala je za 10 posto, dok je prodaja čokoladica pala za 20 posto. To odražava promjenu preferencija potrošača i izazove koje postavljaju rastući troškovi i sve veći zahtjevi za održivom proizvodnom praksom. Osim toga, industrija kakaovca napreduje kroz inovativne pristupe kako bi odgovorila na izazove klimatskih promjena i potražnje za zdravijim ponudama. Tvrtke poput California Cultured prihvaćaju staničnu poljoprivredu kako praksa agrošumarstva dobiva na snazi. U tijeku je i istraživanje tehnologije fermentacije kako bi se ponovno stvorio okus i tekstura tradicionalne čokolade.