Kritike Zakona o zaštiti odraslih osoba: Vijeće za osobe s invaliditetom upozorava na rizike!

Kritike Zakona o zaštiti odraslih osoba: Vijeće za osobe s invaliditetom upozorava na rizike!

U Austriji se raspravlja o izmjenama zakona o zaštiti odraslih u sklopu pratećeg zakona o proračunu za 2025., što nailazi na veliki otpor. Austrijsko vijeće za osobe s invaliditetom jasno se izjasnilo protiv ovih planiranih prilagodbi jer one potencijalno ugrožavaju zaštitu ljudskih prava. Klaus Widl, predsjednik Austrijskog vijeća za osobe s invaliditetom, ističe da je potrebno izbjegavati ishitrene izmjene zakona o zaštiti odraslih kako se ne bi ugrozio napredak postignut 2. Zakonom o zaštiti odraslih.

Glavne točke predloženih zakonskih izmjena uključuju, među ostalim, produljenje roka za obnovu punoljetnog sudbenog zastupanja s tri na pet godina. Osim toga, trebalo bi odlučiti o brisanju obveznog obračuna u postupku obnove. Mogućnost da se odvjetnici i javni bilježnici mogu koristiti kao punoljetni zastupnici također je dio nacrta. Ove izmjene Vijeće za osobe s invaliditetom smatra neprihvatljivim jer dovode u pitanje prava osoba s invaliditetom.

Zahtjevi i proces ocjenjivanja

Vijeće za osobe s invaliditetom poziva ministricu pravosuđa dr. Annu Sporrer da se iz nacrta izbrišu dvije specifične točke: produljenje roka za obnovu (članak 246 ABGB) i brisanje obveznog obračuna (članak 128 AußStrG). Widl ističe da se mora zajamčiti zaštita ljudskih prava osobama s invaliditetom, koja su planiranim rezovima ozbiljno dovedena u pitanje.

Također je važno da na evaluaciji Zakona o zaštiti odraslih osoba od ljeta 2024. radi radna skupina u Ministarstvu pravosuđa. Planirana izmjena je stoga u izravnoj suprotnosti s rezultatima ove radne skupine. U tom kontekstu Austrija je ukorena u mnogim područjima tijekom posljednje državne revizije UN-ovog Odbora stručnjaka za prava osoba s invaliditetom u kolovozu 2023., dok je 2. Zakon o zaštiti odraslih pozitivno istaknut.

Međunarodni kontekst i ljudska prava

Rasprava o zakonu o zaštiti odraslih u Austriji odvija se u kontekstu UN-ove konvencije o pravima osoba s invaliditetom (UN-BRK). Ova konvencija ima za cilj promicanje, zaštitu i osiguranje ljudskih prava i temeljnih sloboda za otprilike 1 milijardu osoba s invaliditetom diljem svijeta. U Njemačkoj je UN-ova Konvencija o pravima osoba s invaliditetom ratificirana 24. veljače 2009., a stupila je na snagu 26. ožujka 2009., što je rezultiralo promjenom paradigme u politici osoba s invaliditetom i priznavanjem ljudskih prava osoba s invaliditetom.

UN CRPD navodi prava kao što su pristup obrazovanju, svijetu rada i kulturnom životu te regulira sudjelovanje u različitim područjima života. Države stranke obvezne su podnositi redovita izvješća o statusu provedbe ovih prava i moraju aktivno provoditi Konvenciju. Ova obveza pokazuje potrebu za sveobuhvatnom zaštitom od diskriminacije i isključenosti, koji bi u Austriji mogli biti ugroženi namjeravanim izmjenama zakona o zaštiti odraslih osoba.

Pitanje reforme zakona o zaštiti odraslih ilustrira ključnu ulogu zakonodavnih mjera za zaštitu ljudskih prava i ukazuje na međunarodnu prirodu ovog problema, što naglašava i Njemački institut za ljudska prava. Dogovoreni cilj UN-ove CRPD-a ostaje da sve osobe s invaliditetom imaju jednak i potpun pristup svojim pravima i da postoje potrebni zaštitni mehanizmi.

Što se tiče daljnjih koraka, ostaje za vidjeti kako će se razvijati pravna situacija i hoće li doći do dijaloga između donositelja političkih odluka i predstavnika pokreta za prava osoba s invaliditetom.