Školska politika AfD-a: Nove studije otkrivaju opasne planove!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Saznajte kako bi nedavne promjene u Odboru za obrazovanje mogle utjecati na ciljeve školske politike AfD-a.

Erfahren Sie, wie die jüngsten Änderungen im Bildungsausschuss die schulpolitischen Ziele der AfD beeinflussen könnten.
Saznajte kako bi nedavne promjene u Odboru za obrazovanje mogle utjecati na ciljeve školske politike AfD-a.

Školska politika AfD-a: Nove studije otkrivaju opasne planove!

Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) postigla je odlučujući uspjeh u Nacionalnom vijeću preuzevši od ÖVP-a predsjedanje Odborom za obrazovanje. To se smatra znakom sve većeg utjecaja FPÖ-a unutar političkog krajolika. Kako bi se povećala učinkovitost, Sabor je također odlučio smanjiti broj odbora za dva spajanjem odjela za istraživanje i ombudsmana. Ubuduće će se prvi put termini za sjednice povjerenstava određivati ​​cijelu godinu unaprijed kako bi se olakšalo dosadašnje mukotrpno traženje termina. Ovo je APA/Red opisao kao značajno poboljšanje.

AfD i ciljevi njegove obrazovne politike

Istodobno, Alternativa za Njemačku (AfD) zadržava svoj utjecaj u obrazovnoj politici u svih 16 njemačkih pokrajinskih parlamenata. Iako je AfD trenutno u oporbi, još uvijek ima značajan utjecaj kroz stavove i izborne programe. Studija Sveučilišta u Augsburgu koja je u tijeku ispituje stajališta AfD-a o školskoj politici kako bi se analizirali njihovi ciljevi i njihov mogući utjecaj na društvo. Riječ je o detaljnoj evaluaciji izbornih programa iz različitih zakonodavnih razdoblja, koja je nedavno završena, prenosi br.de.

Istraživači naglašavaju da AfD daje prednost visoko orijentiranom i selektivnom školskom sustavu u kojem se učenici uglavnom smatraju odgovornima za svoj akademski uspjeh. Programi teže povećanom fokusu na ljubav prema domu i regionalnoj kulturi, dok se zanemaruje uloga škole u integraciji. Prema Riti Nikolai, profesorici obrazovanja, posebna se pozornost pridaje povijesnoj revizionističkoj perspektivi koja se fokusira na 19. stoljeće i reducira raspravu o nacističkoj povijesti. Prema stručnjacima kao što je Enrico Glaser iz Zaklade Amadeu Antonio, ovaj bi pristup mogao predstavljati značajne rizike za pluralizam i obrazovnu pravdu.