Pažnja: sve veći rizik od sagorijevanja! Kako se sada zaštititi!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Saznajte kako ozbiljan stres na poslu može uzrokovati izgaranje i koje mjere mogu pomoći u borbi protiv zdravstvenih rizika.

Pažnja: sve veći rizik od sagorijevanja! Kako se sada zaštititi!

Burnout je tema koja posljednjih godina sve više dolazi u žižu javnosti. To se odnosi na stanje kronične iscrpljenosti koje se često događa neprimjetno i može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica. Posebno su ugroženi ljudi koji su pod velikim pritiskom u svom profesionalnom životu, poput menadžera i stručnjaka u društvenim profesijama. Ove skupine ljudi često se bore s stalnim vremenskim pritiskom i velikim opterećenjem.

Nedavne statistike pokazuju zabrinjavajući porast slučajeva sagorijevanja. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), broj oboljelih diljem svijeta udvostručio se u posljednjih deset godina. U Njemačkoj, procjenjuje se da pet do sedam posto odraslih osoba pati od ovog stanja. Kako nastaju simptomi izgaranja i kako ih na vrijeme prepoznati?

Razvoj i prepoznavanje sagorijevanja

Sindrom izgaranja razvija se postupno, a ne preko noći. Oboljeli često ignoriraju prve znakove i nastavljaju raditi unatoč sve većem umoru i fizičkim tegobama. To može dovesti do začaranog kruga u kojem i fizički i psihički simptomi postaju teži. Prema zdravstvenom osiguravajućem društvu AOK, osobe koje pate od izgaranja imaju veći rizik od razvoja drugih mentalnih bolesti, poput depresije ili anksioznih poremećaja.

WHO je službeno priznao burnout kao zasebnu bolest 2022. Glavni okidač često se nalazi u profesionalnom okruženju. Međutim, čimbenici osobnog stresa također igraju važnu ulogu. Tipični simptomi sagorijevanja su trajna iscrpljenost, otuđenost od vlastitog posla i smanjeni učinak. Ovi se simptomi mogu sažeti na sljedeći način:

  1. Gefühl der Erschöpfung und Müdigkeit: Betroffene fühlen sich oft energielos und leiden unter Schlafstörungen oder anderen körperlichen Beschwerden.
  2. Entfremdung von der eigenen Tätigkeit: Die anfängliche Begeisterung für die Arbeit schwindet, und negative Emotionen gegenüber beruflichen Aufgaben werden stärker.
  3. Verringerte Leistungsfähigkeit: Schwierigkeiten bei der Konzentration sind häufig, und gewohnte Aufgaben stellen eine enorme Herausforderung dar.

Ako ustanovite da patite od navedenih simptoma, važno je javiti se liječniku što je prije moguće. Specijalist može ne samo procijeniti simptome, već i predložiti individualnu terapiju. Mogući pristupi liječenju uključuju mjere bihevioralne terapije i analizu čimbenika koji uzrokuju stres u radnom okruženju.

Promjene u radnom okruženju također mogu biti korisne. Podrška kolegama ili prilagođavanje radnih uvjeta koraci su koji mogu smanjiti pritisak. Psihološko savjetovanje može pomoći u prepoznavanju uzroka pretjeranih zahtjeva i razvoju pristupa za učinkovito suočavanje. Ovu vrijednu informaciju pružila je dr. Brunna Tuschen-Caffier, profesorica kliničke psihologije na Sveučilištu u Freiburgu, podijeljena u intervjuu. Naglašava kako je važno razmisliti o vlastitom stresu i po potrebi potražiti pomoć.

Stoga je bitno pozabaviti se ovako ozbiljnom temom kako bi se informiralo o opasnostima sagorijevanja i na vrijeme poduzele mjere prevencije i liječenja. Oni koji su pogođeni trebaju znati da nisu sami i da mogu dobiti pomoć. Za više informacija i podršku možete se obratiti određenim zdravstvenim portalima, kao što su www.fr.de. Oni nude brojne resurse za bolje rješavanje teme izgaranja.