Stockholm pokreće mega projekt: eliminirati 800.000 tona CO₂ godišnje!

Stockholm pokreće mega projekt: eliminirati 800.000 tona CO₂ godišnje!

27. ožujka 2025. Stockholm Exergi najavio je izgradnju jednog od najvećih biogenih postrojenja za hvatanje i skladištenje ugljičnog dioksida. Iznos ulaganja u ovaj važan projekt iznosi 13 milijardi kruna. Izgradnja će započeti odmah, a očekuje se da će postrojenje biti operativno 2028. godine. Planirano je hvatanje i skladištenje do 800.000 tona CO₂ godišnje, što bi moglo značajno doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena.

Lokacija nove elektrane je u energetskoj luci u blizini termoelektrane Värtaverket u Stockholmu. Ova strateška odluka motivirana je javnom potporom i kupnjom negativnih ugljičnih kredita. Stockholm Exergi odabrao je partnera Northern Lights za transport i skladištenje CO₂ kako bi se osigurala učinkovitost i sigurnost projekta.

Tehnologija i održivost

Tehnologija koja se koristi za hvatanje CO₂ vuče korijene iz 1970-ih i dalje je razvijena putem testnog postrojenja koje je u funkciji od 2019. Uhvaćeni CO₂ trajno se pohranjuje i mineralizira u stijenama ispod morskog dna. Ovaj je korak ključan za postizanje klimatskih ciljeva i neto nulte emisije.

Termoelektrana Värtaverket koja je već u funkciji proizvodi održivu toplinu i električnu energiju iz šumskog otpada i pilanskog otpada te opskrbljuje toplinom više od 800.000 ljudi u Stockholmu, uz podršku 3.000 kilometara duge mreže daljinskog grijanja. Ova infrastruktura pokazuje postojeću predanost Stockholm Exergija održivim energetskim rješenjima, koju sponzoriraju Grad Stockholm i konzorcij europskih mirovinskih fondova.

Međunarodne perspektive i uloga CCS-a

Razvoj i implementacija tehnologija za hvatanje i skladištenje ugljika (CCS) od velike su važnosti ne samo u Švedskoj nego i na međunarodnoj razini. Prema izvješću Wirtschaftsdiensta, CCS postaje sve prihvaćeniji, osobito u EU, gdje je prepoznat kao neophodan alat za smanjenje emisija. Pitanje "teških i neizbježnih emisija" igra središnju ulogu, budući da su za uspješnu implementaciju CCS-a potrebne precizne definicije ovih pojmova.

Brojni međunarodni CCS projekti već su aktivni, uključujući prvi projekt u Norveškoj (Sleipner od 1996.) i druge u zemljama kao što su SAD, Kanada, Brazil, Kina i Saudijska Arabija. Globalni institut za CCS izvijestio je o ukupno 41 projektu koji je bio u funkciji 2023. godine, a koji su uhvatili oko 49 milijuna tona CO₂.

Međutim, istodobno se napominje da proširenje infrastrukture za transport i skladištenje CO₂ može biti ispod zahtjeva, što međunarodna zajednica treba pažljivo razmotriti. U Njemačkoj je fokus u prošlosti bio na reguliranju CCS-a, s komercijalnom uporabom zabranjenom od 2012. do nedavno. Ta bi ograničenja mogla ugroziti napredak u postizanju klimatskih ciljeva jer se CCS sve više smatra dijelom sveobuhvatne strategije klimatskih promjena.

Općenito, hvatanje i skladištenje CO₂ smatra se nužnim, ali ograničenim doprinosom zaštiti klime. Od ključne je važnosti nastaviti s konvencionalnim klimatskim djelovanjem i promatrati CCS kao dio integriranog pristupa. Transparentnost i jasnoća u vezi s definiranjem i provedbom emisija koje je teško izbjeći također su važni za budući uspjeh globalne klimatske politike.