Hitno potrebni sezonski radnici: Potrebne Hrvatska i Crna Gora!
Hrvatska i Crna Gora suočavaju se s ozbiljnim nedostatkom radne snage u ugostiteljstvu: traži se više od 75.000 sezonskih radnika.
Hitno potrebni sezonski radnici: Potrebne Hrvatska i Crna Gora!
U Hrvatskoj i Crnoj Gori ugostiteljstvo je u ozbiljnoj krizi jer pred nadolazeću ljetnu sezonu nedostaje oko 55.000 do 65.000 sezonskih radnika. Glasno Cosmo Očekuje se da će Crnoj Gori trebati oko 20.000 sezonskih radnika, od čega najmanje 8.000 samo u Budvi. To pokazuje koliko je u ove dvije zemlje dramatičan nedostatak radne snage, posebice u turizmu i ugostiteljstvu.
Velika potražnja za radnicima odražava se i na plaće: konobari mogu zaraditi između 1000 i 1500 eura, dok kuhari mogu zaraditi i do 3000 eura mjesečno. Ostala tražena radna mjesta uključuju barmene, recepcionere i kuhare, a mnoga radna mjesta nude smještaj i hranu, što značajno smanjuje troškove života.
Izazovi na tržištu rada
No, zabrinjava situacija s prijaviteljem. Iako postoji mnogo prijava za niskokvalificirana radna mjesta kao što su kuhinjski pomoćnici i recepcionari, postoji manjak kvalificiranih radnika za radna mjesta kao što su slastičari i roštilj majstori. Predsjednica ASNS-a Ranka Savić ističe da su plaće u srpskom ugostiteljstvu često samo na razini minimalca, što potiče mlade ljude da se često bave ovim zanimanjima samo na kratko.
S približavanjem početka sezone očekuje se pogoršanje problema na tržištu rada u regiji. Srpsko tržište rada također se suočava s nedostatkom radnika niskokvalificiranih zanimanja, zbog čega se poslodavci u Hrvatskoj i Crnoj Gori sve više oslanjaju na kadrove iz Srbije.
Mjere za suzbijanje nedostatka radne snage
S obzirom na rastući problem nedostatka radne snage u mnogim zemljama EU, uključujući Hrvatsku i Crnu Goru, EU agencija Eurofound identificirala je različite pristupe za borbu protiv ovog nedostatka. Glasno EURES Mjere imaju za cilj povećati privlačnost radne snage ulaganjem u daljnje usavršavanje i zadovoljavanjem potreba nedovoljno zaposlenih skupina poput izbjeglica i studenata.
Primjer iz Cipra pokazuje kako tvrtke mogu privući nove talente kroz programe obuke. U Helsinkiju se također radi na osposobljavanju medicinskog osoblja za potrebe zdravstvenog sustava.
Šire perspektive na tržištu rada
Osim specifičnih izazova u Hrvatskoj i Crnoj Gori, istraživanje Ifo instituta pokazuje da nedostatak radnika i kvalificiranih radnika predstavlja prijetnju ponudi u mnogim članicama EU. Uzroci su različiti i uključuju starost radne snage i nove zahtjeve za digitalnim i zelenim vještinama u svijetu rada, kao što se govori u izvješću dostupnom na ifo.de može pronaći.
Kombinacija ovih pristupa i potrebe za ulaganjem u obuku i usavršavanje radne snage mogla bi dugoročno biti ključna za borbu protiv prijetećeg nedostatka radne snage u regiji.