Stocker i Meloni: Zajedno protiv ilegalnih migracija u Europi!

Stocker i Meloni: Zajedno protiv ilegalnih migracija u Europi!

Austrijski kancelar Christian Stocker i talijanska premijerka Giorgia Meloni sastali su se 15. srpnja 2025. u Palazzo Chigi u Rimu. Fokus sastanka bila je borba protiv ilegalnih migracija. Meloni je pozitivno ocijenila napredak u EU te razgovarala o inovativnim pristupima problemu migracija. Mislila je na različite migracijske rute koje pogađaju Italiju preko središnje mediteranske rute i Austriju preko balkanske rute.

Obojica čelnika istaknula su potrebu jačanja suradnje sa zemljama podrijetla i tranzita. Stocker je istaknuo da je Austrija već počela deportirati Sirijce koji su počinili kaznena djela. Ovo pitanje postaje sve važnije jer se broj neregularnih prelazaka granice u EU smanjio za 20 posto u prvih pet mjeseci 2023. godine, s ukupno zabilježenih oko 63.700 neovlaštenih ulazaka, a ruta središnjim Sredozemljem i dalje je najkorištenija ruta.

Proširenje EU i međunarodna suradnja

Druga važna točka dnevnog reda bilo je proširenje EU. Meloni je proces pristupanja balkanskih država opisala kao “ponovno ujedinjenje Europe”. Založila se za ubrzanje procesa integracije, s čime se složio i Stocker, koji je istaknuo da su i Italija i Austrija pokretačke snage za bržu integraciju balkanskih država u EU.

Osim toga, dvojica šefova vlada razgovarala su o reakciji EU na nadolazeće carine iz SAD-a. Obojica su se založili za jedinstveni odgovor i podršku pregovorima sa Sjedinjenim Državama. Potpisan je i zajednički dokument o budućoj suradnji u automobilskoj industriji, kao i inicijativa za promicanje zelenog vodika kroz koridor SoutH2.

Južnotirolska autonomija i geopolitička pitanja

Stocker je također izrazio podršku početku parlamentarnog procesa za reformu autonomije u Južnom Tirolu. O geopolitičkim napetostima na Bliskom istoku i u Ukrajini razgovaralo se i tijekom kurtoaznog posjeta predsjedniku Sergiu Mattarelli. Stocker je predložio korištenje Beča kao mogućeg pregovaračkog mjesta za sukobe u tim regijama.

Što se tiče kretanja u području migracija, europska situacija zahtijeva blisku suradnju zemalja poput Italije i Austrije. Prema trenutnim statistikama, broj neregularnih prelazaka granice balkanskom rutom pao je za 56 posto u odnosu na prethodnu godinu. Za te uspjehe također je zaslužna povećana suradnja EU-a s trećim zemljama, poput Mauritanije na zapadnoafričkoj ruti.

S obzirom na buduće izazove migracija, EU je također opremila svoj okvir novim pristupima kao što je Plava karta EU-a, koja visokokvalificiranim tražiteljima posla iz zemalja izvan EU-a omogućuje legalan ulazak i rad. Godine 2023. oko 89 000 visokokvalificiranih radnika izvan EU-a dobilo je takvu Plavu kartu, a Njemačka je izdala najveći broj.

Sljedećih nekoliko godina pokazat će kako će različite strategije i međunarodne obveze utjecati na migracijsku situaciju unutar EU-a.

Vienna.at prenosi da…
Tagesspiegel donosi informacije o…
Eurostat pokazuje da...