Gigantski rast mozga: Koliko rada mijenja naše mišljenje!

Gigantski rast mozga: Koliko rada mijenja naše mišljenje!

Nedavna studija iz Koreje pokazuje da produljeno radno vrijeme može izazvati mjerljive promjene u mozgu. Prema ovom istraživanju, objavljenom 14. svibnja 2025., ljudi koji rade 52 sata ili više tjedno pokazuju zapanjujuće razlike u usporedbi s profesionalcima s redovnim radnim vremenom. Istraživanja su pokazala da je medijalni frontalni režanj oko 20 posto veći kod onih s teškim radnim opterećenjem. To bi moglo utjecati na kognitivne performanse, kako objašnjava Wolfgang Lalouschek, bečki liječnik medicine rada. Veće regije mozga stoga mogu značiti povećanu kognitivnu izvedbu.

Međutim, studija se bavi i mogućim negativnim posljedicama. Ljudi koji puno rade skloniji su stresu. Zanimljivo, pokazalo se da je unutarnji odnos prema poslu ključan. Zaposlenici koji svoj posao vide kao smislen mogu bolje kompenzirati stres. Ispostavilo se da shvaćanje posla kao vrijednog zanimanja osigurava zaštitu od štetnih učinaka stresa, pojačavajući rezultate.

Uvid u svijet rada

Rasprava o radnom vremenu i njegovom utjecaju na zdravlje vrlo je važna iu široj znanosti o radu. Prema Wissenschaft.de, zaposlenici bi dugoročno trebali biti produktivni i zadovoljni svojim poslom. U tom kontekstu poslodavci su počeli nuditi različite modele radnog vremena kako bi lakše uskladili posao i privatni život. No, istodobno stručnjaci upozoravaju da pretjerani stres može znatno smanjiti produktivnost.

Zakonski propisi u mnogim zemljama zahtijevaju redovito radno vrijeme od osam sati dnevno i 40 sati tjedno. Međutim, u iznimnim slučajevima može se dopustiti do 60 sati tjedno, iako se to obično odnosi samo na kratka vremenska razdoblja. Fleksibilni aranžmani radnog vremena teoretski bi mogli ojačati vremensku suverenost zaposlenika, ali se mora paziti da oni ne dovedu do pretjeranog opterećenja.

Rizici i izazovi

Prijeteća opasnost od dugog radnog vremena sve je nejasnija granica između posla i slobodnog vremena, osobito s opcijama kućnog ureda. To može ugroziti zaštitu zaposlenika jer često više nije jasna razlika između profesionalnog i privatnog života. Pritisak da budete stalno dostupni također može dovesti do kraćeg vremena oporavka, što ima negativan učinak na opću dobrobit.

Studija također ukazuje na dugoročne zdravstvene rizike povezane s pretjeranim radom, uključujući umor, probleme sa spavanjem i povećan rizik od ozbiljnih bolesti. Konkretno, učestalost nesreća značajno raste s dužim radnim vremenom, što može imati kobne posljedice u kritičnim profesijama. Pretjerano opterećenje također predstavlja veliki rizik za tvrtke jer može dovesti do veće fluktuacije, češćih bolovanja i ukupnog pada produktivnosti.

Ukratko, može se reći da su poslodavci i zaposlenici zacijelo pronašli različite načine za suočavanje s izazovima suvremenog svijeta rada. Fleksibilni modeli rada koji poštuju zdravlje zaposlenika, a istodobno povećavaju njihovo zadovoljstvo i produktivnost, ključni su. Međutim, uvijek treba obratiti pozornost na ravnotežu između radnog opterećenja i društvenog života kako bi se promicalo održivo i zdravo radno okruženje.