Gigantski rast mozga: Koliko se radi naše razmišljanje!

Gigantski rast mozga: Koliko se radi naše razmišljanje!

Wien, Österreich - Trenutna studija iz Koreje pokazuje da opsežno radno vrijeme može uzrokovati mjerljive promjene u mozgu. Prema ovoj istrazi, koja je objavljena 14. svibnja 2025. godine, ljudi koji rade 52 sata ili više tjedno pokazuju upečatljive razlike u odnosu na radno vrijeme s redovitim radnim vremenom. Istraživanje je pokazalo da je srednja frontalna lobbona oko 20 posto veća za one s velikim radnim opterećenjem. To bi moglo utjecati na kognitivne performanse, kako objašnjava Wolfgang Lalouschek, bečki profesionalni liječnik. Veće regije mozga stoga bi mogle značiti povećane kognitivne performanse.

Međutim, studija se također bavi mogućim negativnim posljedicama. Veća osjetljivost na stres vjerojatnije je kod ljudi koji rade. Zanimljivo je da je utvrđeno da je unutarnji stav prema poslu presudan. Zaposlenici koji svoj rad smatraju razumnim mogu bolje nadoknaditi stres. Ispada da percepcija rada kao dragocjene zaposlenosti nudi međuspremnik protiv štetnih učinaka formiranja stresa, što ponovno podvlači rezultate.

Uvid u svijet rada

Rasprava o radnom vremenu i njihovim učincima na zdravlje također je vrlo važna u široj vertikalnoj znanosti. Prema Science.de, zaposleni ljudi bi trebali dugoročno biti učinkoviti i zadovoljeni svojim radom. U tom su kontekstu poslodavci počeli nuditi različite modele radnog vremena kako bi olakšali ravnotežu između profesionalnog i privatnog života. Ali istodobno, stručnjaci upozoravaju da previsoka opterećenja mogu značajno smanjiti produktivnost.

Pravni propisi u mnogim zemljama pružaju redovno radno vrijeme od osam sati dnevno i 40 sati tjedno. Međutim, do 60 sati tjedno može se dopustiti iznimke, čak i ako se to obično odnosi samo na kratko vrijeme. Fleksibilni dizajni radnog vremena mogli bi teoretski ojačati vremenski suverenitet zaposlenika, ali mora se osigurati da ne vode prekomjernog radnog opterećenja.

Rizici i izazovi

Predstojeća opasnost od dugog radnog vremena sve je zamagljena linija između posla i slobodnog vremena, posebno za mogućnosti kućnog ureda. To može ugroziti zaštitu zaposlenika, jer razdvajanje profesionalnog i privatnog života često nije jasno. Pritisak da bude stalno dostupan također može dovesti do smanjenog rekreacijskog razdoblja, što ima negativan utjecaj na opću dobrobit.

Studija također ukazuje na dugoročne zdravstvene rizike povezane s pretjeranim radom, uključujući iscrpljenost, probleme s spavanjem i povećani rizik od ozbiljnih bolesti. Konkretno, učestalost nesreće značajno se povećava s dužim radnim vremenom, što može imati kobne posljedice u kritičnim profesijama. Izloženost visokim opterećenjima također je veliki rizik za tvrtke, jer to može dovesti do veće fluktuacije, češćeg bolesnog izvještaja i ukupne produktivnosti pada.

Ukratko, može se navesti da poslodavci i zaposlenici moraju pronaći različite načine kako bi se suprotstavili izazovima modernog svijeta rada. Fleksibilni radni modeli koji poštuju zdravlje zaposlenika i istovremeno povećavaju njihovo zadovoljstvo i produktivnost od presudne su važnosti. Međutim, fokus bi uvijek trebao biti na ravnoteži između radnog opterećenja i društvenog života kako bi se promovirao održivo i zdravo radno okruženje.