Klimatski ciljevi EU pod pritiskom: Njemačka ekonomija upozorava na pretjerane zahtjeve!

Klimatski ciljevi EU pod pritiskom: Njemačka ekonomija upozorava na pretjerane zahtjeve!

Komisija za EU planira pooštriti klimatske ciljeve, što je široko zabrinuto u njemačkom gospodarstvu. Prijedlozi uključuju smanjenje stakleničkih plinova za 90 posto do 2040. godine, na temelju vrijednosti od 1990. do 2025. godine, treba postići smanjenje od 55 posto, što stručnjaci klasificiraju kao izuzetno ambiciozno. S obzirom na trenutne ekonomske uvjete i postojeće izazove, industrija se boji da su ti novi ciljevi nerealni.

Generalni direktor Njemačke i industrijske komore, Achim Dercks, rekao je za Frankfurter Allgemeine Zeitung da sve veći klimatski ciljevi uzrokuju "duboku neizvjesnost" u gospodarstvu. Ingbert Liebing, generalni direktor Udruženja lokalnih kompanija, dodao je da stalno pooštravanje dugoročnih ciljeva nije rješenje za postizanje kratkoročnih ciljeva za koje se ispostavilo da je teško.

Ekonomska briga i izazovi

Središnji problem je financiranje potrebnih promjena. Posebno elektrifikacija i tehnologije za odvajanje ugljika (CCS) zahtijevaju opsežna ulaganja u novu infrastrukturu. Međutim, ove su promjene povezane i s visokim troškovima, a poticaji su trenutno nepovoljni jer fosilna goriva ostaju jeftinija. To se doživljava kao velika prepreka prijelazu na održivije gospodarstvo.

Drugi aspekt je trenutni ustav njemačkog gospodarstva. Prema istrazi tvornice Thist Agora Energy Transition Thist, što je smanjenje emisije stakleničkih plinova za 46 posto u 2023., ali uglavnom zbog pada proizvodnje u industriji. U sektorima poput prometa i zgrada postignut je samo manji napredak koji naglašava izazove u provedbi klimatskih ciljeva. Na primjer, emisije CO₂ u prometu su samo jedanaest posto ispod vrijednosti iz 1990. godine, iako je ovaj sektor gotovo 20 posto emisija.

Znanstvene brige i stvarnost klimatskih promjena

S druge strane, postoje glasovi za klimatske znanosti koje EU hitno upozoravaju. Scientific Consortium klimatska praćenja otkrila je da se očekuje da će EU ostvariti svoje ciljeve do 2030. godine. Umjesto toga, predviđa se da pristupi nisu ni dovoljni da ograniče globalno zagrijavanje na tri stupnja. Da biste shvatili zaustavljanje na 1,5 stupnjeva, kako je potrebno u Pariškom sporazumu, trebalo bi učiniti više nego što je to trenutno u perspektivi.

Komisija EU -a izvještava da su emisije već smanjene za 32,5 posto do 2022. godine. Ipak, zemlja bi trebala postići istu stvar u narednih osam godina, što se dogodilo u posljednjih trideset godina. To postavlja ozbiljna pitanja o izvedivosti planiranih ciljeva. Liebing naglašava da je stvarnost teže prihvatiti i da bi definicija smanjenja od 90 posto bila preuranjena do 2040. godine, jer bi se postojeće prihvaćanje klimatske zaštite moglo ugroziti.

Pogled na Norvešku pokazuje, međutim, da su mogući uspješniji pristupi. Njegovi planovi određuju da će 100 posto svih novih registracija biti E -CAR -ovi do 2025. godine. To je u velikoj mjeri zbog sveobuhvatnih poticaja koje je zemlja postavila za vozila bez emisija. U građevinskom sektoru u Norveškoj će se tražiti i u Norveškoj upotrebi toplinskih pumpi, što bi trebalo potaknuti Njemačku da preispita i ubrza vlastite zahtjeve i implementacije.

Trenutne rasprave o klimatskim ciljevima karakteriziraju i ekonomska briga i znanstvena pitanja. Kontinuirani izazovi povezani s provedbom ambicioznih klimatskih ciljeva lako bi mogli dovesti do neuspjeha u napretku politike okoliša i potpore mjera zaštite od klime u Europi. Sljedeći će put biti presudan da biste otkrili mogu li se naći ravnoteža između ekonomske stvarnosti i hitno potrebnih mjera zaštite od klime. Daljnje informacije mogu se naći u detaljnom izvješću .